Pet milijardi. Toliko se banana svake godine baci u Sjedinjenim Državama iz samo jednog razloga: postanu mekane i smeđe. Drugo najkonzumiranije voće u svijetu nakon paradajza, ujedno je i ono koje se zbog kratkog vijeka najviše baca. To je nešto što bi se moglo uskoro promijeniti zahvaljujući savršenoj banani.

Britanska firma Tropic Biosciences tvrdi da je stvorila savršenu bananu, onu koja sazrijeva, a ne postaje smeđa ili kašasta. Već je odobrena za uzgoj na Filipinima. S više od šest miliona tona godišnje proizvodnje, ta je azijska zemlja šesti najveći proizvođač u svijetu iza Indije, Kine, Indonezije, Brazila i Ekvadora.

Banane su biljke koje su posebno osjetljive na brzo sazrijevanje kao rezultat brze proizvodnje etilena, daleko više nego bilo koje drugo voće. Ova tvar ubrzava sazrijevanje banane, ali ima i nuspojavu: potiče proizvodnju polifenol oksidaze.

Zauzvrat, ova hemikalija dodatno stimulira stvaranje etilena, što dovodi do ubrzanog ciklusa sazrijevanja. Problem je u tome što malo ljudi voli kašaste smeđe banane. Prema britanskoj kompaniji, proizvodnja savršene banane mogla bi smanjiti emisije CO2 u cijelom opskrbnom lancu za više od 25%.

“Više od 60% izvezenih banana se baci prije nego što stignu do potrošača,” kažu iz te kompanije.

Kako bi stvorili savršenu bananu, Tropic Biosciences koristio je poznatu CRISPR (Clustered Regularly Spaced Palindromic Repeats) metodu uređivanja gena, koja omogućuje manipulaciju genetskog lanca bilo kojeg organizma.

Međutim, za razliku od genetski modificirane hrane s kojom smo upoznati, naučnici nisu ubacili gene drugih vrsta kako bi promijenili fizičke karakteristike banane. Naprimjer, u SAD-u uzgajaju kukuruz modificiran genom iz bakterije Bacillus thuringiensis, odgovorne za proizvodnju prirodnog insekticida u tom organizmu. Umetanjem tog gena u kukuruz biljka stiče prirodnu otpornost na insekte.

U slučaju njihove banane, ono što su britanski naučnici postigli bilo je da se gen odgovoran za proizvodnju polifenol oksidaze izražava drugačije, odgađajući njegovo formiranje i dopuštajući banani da sazrije a da ne postane smeđa ili mekana. To, prema Tropic Biosciences, omogućuje ovoj banani da bude potpuno ista kao normalna banana.

Rezultat ove izmjene bi značio da se ne baca toliko voća, smanjujući emisije CO2 u cijelom opskrbnom lancu. To je, kažu, "ekvivalent uklanjanju dva miliona vozila sa ulica svake godine".

Sada kompanija želi upotrijebiti istu tehniku kako bi stabla banana učinila otpornima na gljivicu koja prijeti da ih uništi. Fusarium oxysporum, kako se naziva, uzrokuje bolest Panama Tropic Race 4, "koja prijeti 80% svjetske proizvodnje banana".