Sa standardnim pasošem od 34 stranice, belgijske putnike pratiti Lucky Luke, Blake i Mortimer, te Bob i Bobette. Mnoge slike su iz originalnih stripova, kao što je serijal o Tintinu iz 1954., Istraživači na Mjesecu, gdje je neustrašivi dječak napravio svoje prve korake na površini Mjeseca 15 godina prije Nila Armstronga. Drugi su opet posebno dizajnirani za pasoš, kao što je Štrumpf koji razmišlja o globusu, sa svojim rancem i mapama raširenim po zemlji.

"Odabrali smo dizajn koji dobro predstavlja našu zemlju, njenu umjetnost i kulturu, s dozom talenta, stručnosti, humora i poniznosti", rekla je belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès za frankofonu nacionalnu radionicu RTBF.

Stripovi, koji se u Belgiji i Francuskoj slave kao „deveta umjetnost“, i dalje su veoma popularni, iako više nemaju isti prostor u dnevnim novinama kao za vrijeme svog poslijeratnog vrhunca. Tintin, koji je stvorio Georges Remi pod pseudonimom Hergé 1929. godine, bio je prvi veliki hit. Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata došli su Blake i Mortimer, agenti MI5 i nuklearni fizičar, dva britanska džentlmena u stalnoj potrebi da nadmudriju podlog pukovnika Olrika. Godine 1958. stigla je grupa malih plavih ljudi koji žive u selu pečuraka, osmišljenom nakon što se umjetnik Pierre Culliford, koji je koristio pseudonim Peyo, nije mogao sjetiti riječi za so tokom obroka s kolegom crtačem i zatražio je “le schtroumpf”.

Michel Kichka, proslavljeni belgijsko-izraelski crtač, rekao je da je divna ideja staviti likove iz stripova u pasoš. "Ovi likovi i duh koji predstavljaju bliski su Belgijancima", rekao je za Observer. “Oni su dio načina na koji danas crtam.”

Odrastajući u Liegeu, sanjao je da bude kauboj poput Lucky Lukea, čije su avanture s divljeg zapada predstavljene u najprodavanijem časopisu Spirou. “U vrijeme kada TV i ekrani nisu bili tako dostupni, proveo sam toliko sati čitajući stripove.”

Klasični belgijski stripovi imali su poseban izgled, čak i u poređenju s francuskim. “U zlatnom dobu belgijskog stripa 1960-ih, svi likovi su bili slatki i prijateljski raspoloženi, bili su s humorom i bili su nacrtani mehkim stilom, koji je drugačiji od današnjeg.“

Graničari će biti počašćeni punim bogatstvom belgijskog pasoša. Dok golim okom vidi siluetu scene, drugi detalji, kao što su izrazi lica i teksture, otkrivaju se samo pod UV svjetlom, što je sigurnosna karakteristika.

"Ovdje ima malo belgijskog humora", rekao je Wouter Poels, portparol ministarstva vanjskih poslova. “Uvijek je lijepo ako možete povezati ono što je funkcionalno s nečim što je ugodno. Ali pasoš je uvijek bio i ostaje administrativni dokument”, rekao je on, govoreći o 48 novih sigurnosnih karakteristika, kao što su bar kodovi, laserski gravirane fotografije i polikarbonatna ID stranica.

Scene pasoša inspirirane su putovanjima, ali nije iznenađujuće da nailaze na kontroverze, poput Tintina u Kongu, koji se više ne prodaje u dječjim odjelima knjižara u Velikoj Britaniji zbog svojih rasističkih stereotipa. Ni Lucky Luke više ne puši cigaretu.

Stručnjak za pasoše Tom Topol rekao je: “Do ranog 21. stoljeća pasoši su bili dosadni... (ali) u posljednjih 20 godina dizajn pasoša postaje otmjeniji.”

Pasoš Estonije ima noćno nebo koje treperi pod UV zracima; Finska ima losa koji trči dok se stranice listaju; Najnoviji japanski dokument sadrži seriju “Trideset šest pogleda na planinu Fudži” Katsushike Hokusaija, renomiranog umjetnika škole "plutajućeg svijeta".

"Da, izgledaju ljepše, ali kritični faktor ostaje sigurnost", rekao je Topol, dodajući da je teže krivotvoriti ili prekopirati složene dizajne. “Danas je dizajn pasoša s monotonim grafičkim elementima previše jednostavan.”

Ali dizajn je taj koji je osvojio maštu. "Razlog da postanem Belgijanac", twitao je jedan visoki zvaničnik EU u Bruxellesu.

(Izvor: The Guardian)