Za Lupana, jednog od najpopularnijih pisaca stripova u Francuskoj, priča o sjaju i uništenju biblioteke, koju je stvorio Al-Hakam II i koja će postati jedna od referentnih tačaka za nauku na Zapadu, bila je veliko otkriće.
"Abderramán III i Al-Hakam II vjerovali su da služe Bogu pokušavajući učiniti ljude što inteligentnijim, ali grupa radikala je kasnije smatrala da moraju uništiti sve te knjige i koncentrirati se samo na Kur’an kako bi služili Bogu", kaže Lupano.
Krajem 10. stoljeća, Umayyadski halifat se bližio svojoj stagnaciji nakon smrti Al-Hakama II i dolaska na tron njegovog najmlađeg 11-godišnjeg sina Hišama II. S njima se gasi i kulturni sjaj halifata Córdoba, čija se kulturna moć uspoređivala s bagdadskom ili carigradskom.
Almanzor, komornik mladog halife, počinje spaljivanje 400.000 primjeraka koje je biblioteka čuvala, s prevodima s grčkog, perzijskog i drugih jezika.
Iz ovih historijskih činjenica francuski autori stripa, Lupano i Chemineau, smišljaju avanturu Tarida, evnuha zaduženog za biblioteku, Lubne, šefa prepisivača, upućenog u nauku i jezike i mladog lopova Marwana, na čijoj su mazgi prenesene mnoge knjige spašene od vatre.
S humorom i relativnom vjernošću činjenicama koje podupiru historičari, tadašnji spisi, pa čak i stručnjaci za kaligrafiju, stvorili su strip prikladan za svu publiku s ciljem dobrog provoda i, usput, poučavanja čitatelja.
"Stripovi se dijele puno više od knjiga jer vrijeme čitanja je jedva nekoliko sati. Kad uđu u porodicu, svi čitaju i pričaju o njima", kažu autori.
Kreatori, koji su na ovaj dio historije nabasali istražujući dokumentaciju o uništavanju znanja od strane čovjeka, vrlo su iznenađeni što u školi nisu dobili informacije o ovom trenutku kulturne ekspanzije u Europi.
"Postoji svojevrsno evropsko odbacivanje ovog razdoblja, čemu nas ne uče u francuskoj školi. Ova dva halifa imala su pravi cilj stvoriti narodno obrazovanje. Bilo je to zlatno doba koje se zatvorilo dolaskom Almanzora”, kaže Lupano.
U isto vrijeme, zbog čestih ratova ostali su evropski narodi bili u mraku. Tako njihov strip podsjeća na neugodne odlomke historije drugih religija koje su u jednom ili drugom trenutku takođe odlučile spaliti predmete iz kojih se crpilo znanje.
Chemineaua su, kaže, učili da "ono što znamo potiče iz talijanske renesanse i francuskog prosvjetiteljstva, zahvaljujući kojima smo izašli iz mračnjaštva", te dodaje: "Nisam imao pojma da je velik dio tog znanja prošao kroz muslimansku Španiju i da je dugo vremena bio pohranjen u halifatu u Cordobi.”
Autori se nadaju da 250 stranica ovog stripa, koji je nastajao gotovo tri godine, neće uplašiti čitatelje, svjesni da ni danas mnogi od čitatelja još uvijek ne razumiju važnost kulture, nauke i umjetnosti.
A na isti su problem naišla trojica protagonista stripa nazvanog "La Bibliomule de Cordoue" kada pokušavaju potražiti pomoć i osvijestiti druge o važnosti spašavanja tih tekstova.
