Denis Bećirović je u protekle četiri godine nizao "prevažne sastanke", brojao odlaske u Brisel i Washington, hvalio se time što je prvi otišao u Litvaniju, što ga je u Parizu dočekala policijska pratnja... Toliko čvrsto vjeruje u narativ o vlastitom uspješnom mandatu da je kampanju za novi mandat otvorio čak deset mjeseci prije Općih izbora, kada je za isti sto doveo predstavnike 12 stranaka da mu obećaju podršku.

Ni to, očito, nije bilo dovoljno. U subotu je okupio istih tih 12 stranaka da mu se ponovo zakunu na vjernost. Pridružio im je i BPS Sefera Halilovića, kao i "političku stranku Perspektiva", novoformiranu stranku koju predvodi zastupnik u Skupštini BPK Goražde Senad Hubjer.

Uprkos "nespornim uspjesima", za koje Bećirović tvrdi da ih je ostvario, primoran je da oko sebe akumulira stranke spremne da ga podrže u zamjenu za pozicije u eventualnoj budućoj raspodjeli vlasti. Tako ga je, primjera radi, i prije četiri godine podržao Sefer Halilović sa svih 158 glasova, koliko je njegova lista za Parlamentarnu skupštinu BiH prikupila 2022. godine. Zauzvrat je Seferov sin Semir Halilović dobio poziciju ambasadora u Kataru, koju je napustio nakon što se u javnosti pojavila informacija da šest mjeseci nije ni dolazio na posao.

Jedanaest stranaka koje su prije četiri godine podržale Bećirovića osvojilo je 2022. ukupno 362.539 glasova, a Bećirović je osvojio nešto više od 90 posto tog zbira, odnosno 330.238 glasova.

I ove godine Bećirović računa na prostu matematiku, odnosno zbir glasova stranaka čiju podršku je isposlovao. Međutim, matematika je jedno, a naklonost birača i trendovi nešto sasvim drugo. To potvrđuju i rezultati Lokalnih izbora 2024. godine, kada su stranke Trojke, kao okosnica Bećirovićeve kampanje, imale znatno slabiji rejting nego 2022. godine, a trend pada se u međuvremenu dodatno učvrstio.

Najveću cijenu gaženja stranačkih principa i predizbornih obećanja platila je Naša stranka. Nakon 49.481 osvojenog glasa 2022. godine, dvije godine kasnije pala je na 30.384 glasa, odnosno na skoro 40 posto manje podrške. U međuvremenu im je uhapšen ministar u Vladi KS, otkriveno je da im je donedavni predsjednik trgovao radnim mjestima u zamjenu za opstruisanje istrage o kriminalu, a premijer KS im je nakon izlijetanja tramvaja iz šina podnio fingiranu ostavku, nakon koje i dalje obnaša istu dužnost.

Sunovrat je doživio i NiP, koji je sa 79.555 glasova iz 2022. pao na 62.014, odnosno za 22 posto. O trendovima te stranke, obilježenim utvrđenim vezama sa narko-kartelom Tito i Dino, predajom pozicija HDZ-u i SNSD-u, poklanjanjem 100 miliona KM Dodikovom kumu te neuspjehom da imenuju barem jednog direktora koji ispunjava zakonske uvjete, najbolje govori i nedavni izlazak iz stranke Kemala Ademovića, donedavnog prvog zamjenika predsjednika NiP-a.

Pada i NES. Sa 47.157 glasova iz 2022. su dvije godine kasnije došli na 31.192 osvojena glasa, što je skoro 34 posto manje.

Ni ostatak koalicije nije u boljoj situaciji. Predsjednik BHI-a Fuad Kasumović i predsjednica PDA Elzina Pirić opterećeni su presudama na višegodišnje zatvorske kazne i očekuju pravomoćne epiloge tih procesa. Najmotiviraniji među Bećirovićevim partnerima trenutno je Ramo Isak, jer u scenariju po kojem Bećirović ostaje u Predsjedništvu BiH on postaje ministar sigurnosti BiH, dok njegovi sinovi zadržavaju pozicije direktora i zastupnika.

Stranke koje su u subotu potpisale podršku Denisu Bećiroviću su 2024. godine osvojile skoro 40.000 glasova manje u odnosu na koaliciju koja ga je podržala 2022. S druge strane, SDA je osvojila skoro 35.000 glasova više.

U politologiji postoji metoda koja se zove linearna ekstrapolacija, kojom se na osnovu rezultata dva ili više izbornih ciklusa utvrđuju trendovi i prave indikativne projekcije rezultata narednih izbora.

Linearna projekcija dosadašnjeg trenda pokazuje da bi zbir glasova stranaka koje su 2022. podržale Denisa Bećirovića, nakon pada sa 362.539 na 322.555 glasova u 2024. godini, mogao dodatno pasti na oko 280.000 glasova u 2026, dok bi SDA, nakon rasta sa 243.415 na 278.039 glasova, mogla dosegnuti približno 310.000 glasova. To bi značilo da bi SDA u 2026. godini mogla imati oko 30.000 glasova više od kompletnog političkog bloka koji danas podržava Denisa Bećirovića.

Politika nije samo matematika, pa je prognoziranje ishoda narednih Općih izbora samo na osnovu rezultata prethodnih izbornih ciklusa, makar oni ukazivali na jasne trendove, vrlo riskantno. Ali ono što se već sada može prilično jasno iščitati jeste politička psihologija ovog okupljanja. Jer, da je Denis Bećirović zaista siguran u snagu svog mandata, podršku birača i rezultate politike koju predstavlja, ne bi mjesecima prije izbora u više navrata okupljao stranke da mu potpisuju lojalnost. Upravo ta potreba da se podrška demonstrira tako rano, tako često i tako glasno ne govori o samopouzdanju nego o strahu. Ne o sigurnosti u pobjedu, nego o bojazni da bi bez unaprijed sklopljenog političkog fronta stvarna podrška na izborima mogla biti daleko skromnija od slike koju danas pokušava proizvesti.

U svakom slučaju, jedno je jasno i neupitno – podrška glasača Trojki i pratećim strankama pada u direktnoj srazmjeri sa nezadovoljstvom izazvanim općim zastojem, blokadama, korupcijskim aferama, zaduživanjem FBiH i svakodnevnim poskupljenjima. Upitno je da li će Bećirović, koji je uporno izbjegavao suodgovornost za takvo stanje, uspjeti podići Trojku i omogućiti im još jedan mandat, ili će Trojka u svom padu povući i Bećirovića. Vjerovatnije je ovo drugo, s obzirom na sve izraženiju frustraciju i nezadovoljstvo naroda.