Stotinu godina otkako je Benito Mussolini preuzeo vlast, njegov kult još živi u talijanskom gradiću Predappio gdje mu grob svake godine posjete desetine hiljada ljudi.
Mnogi od njih dolaze iz znatiželje, a drugi iz nostalgije za prošlošću kojom se nadahnjuje postfašistička stranka Talijanska braća, po svim anketama vjerojatna pobjednica parlamentarnih izbora 25. septembra.
Bijelo mramorno poprsje "Il Ducea" (vođe) krasi kriptu porodične kapelice na groblju u sjeveroistočnom gradu gdje je Mussolini rođen, a njegov sarkofag omotan je talijanskom trobojnicom.
"Nećemo te nikada zaboraviti", zapisao je jedan posjetitelj u Zlatnu knjigu, dok drugi obećava uskrsnuće Mussolinijevih ideja: "Ponovo ćemo se roditi!" i "Vratit ćemo se!"
Mladi posjetitelj obrijane glave, vidno uzbuđen, jednom je rukom obrisao nadgrobnu ploču, a drugom salutirao u fašistički pozdrav čovjeku kojeg naziva "ocem domovine".
Neki zauzimaju kritičniji pristup prema ostavštini Mussolinija koji je preuzeo vlast nakon takozvanog "marša na Rim" u oktobru 1922. da bi 1925. uveo diktaturu koja je potrajala do 1943.
"Mussolini je bio veliki državnik. Donio je zakon o radu i socijalnu zaštitu. No pogriješio je sklapajući pakt s Hitlerom i prihvaćajući sramotne rasne zakone", kaže 42-godišnja službenica Fabiana di Carlo koja je u Predappio doputovala s kćerkom.
Njeno stajalište tipično je za brojne Talijane koji pozitivno vrednuju Mussolinijevu politiku prije sklapanja saveza s nacistima i ulaska u Drugi svjetski rat.
Anketa ISPSOS-a provedena lani pokazala je da 66 posto Talijana u dobi od 16 do 25 godina smatra da je fašistički režim bio "diktatura i osuđuju ga, ali priznaju i neke koristi".
Stogodišnjica dolaska Mussolinija na vlast prilika je za preispitivanje ostavštine fašizma zbog sve veće popularnosti Giorgije Meloni, čelnice Talijanske braće koja će vjerojatno postati nova premijerka Italije.
Njena stranka izrasla je iz Socijalnog pokreta (MSI), a osnovali su ga Mussolinijeve pristaše nakon njegove smrti u aprilu 1945.
Mnogi birači u Predappiju kažu da će glasati za Giorgiju Meloni pa tako i Fabiana di Carlo koja smatra da su Talijanska braća "inteligentna i kompetentna" stranka i nada se da će s njome Italija dobiti prvu premijerku u historiji.
Meloni insistira da u njenoj stranci koja ima euroskeptični, nacionalistički kršćanski program "nema mjesta nostalgiji za fašizmom".
Međutim, ipak odbacuje pozive da iz stranačkog loga ukloni plamen u bojama talijanske zastave koji je preuzet iz loga neofašističke MSI.
Njeni su izgledi za dolazak na vlast veliki što budi zabrinutost diljem Evrope. Ankete predviđaju da će dobiti 24 posto glasova u koaliciji desnog centra koja bi zajedno, prema anketama, trebala ostvariti 47 posto.
"Mislim da nema nikakve prijetnje povratka na historijski fašizam", kaže Gianfranco Miro Gori, lokalni lider Nacionalnog saveza talijanskih partizana.
"No moguća je autoritarnost i ograničenje sloboda, naprimjer medijskih sloboda", smatra.
Međutim, 39-godišnji Ivano, fan Mussolinija koji radi u vinogradu Cuneo na sjeverozapadu Italije i došao je posjetiti Predappio, uvjeren je da se Italija nema čega bojati u slučaju da pobijedi Meloni.
"Ona nije fašistkinja. Ona je za savez Evrope i Amerike i protiv Putina".
Svake godine više od 70.000 posjetitelja obiđe Mussolinijev grob pa je takav interes prirodno popraćen turističkom djelatnošću. Brojne trgovine nude neofašističke suvenire poput "antikomunističkih narukvica", svastika i boca vina s etiketama s Duceovim likom.
Giovanna i Alessandro, par u četrdesetima iz Milana kupio je za uspomenu Mussolinijev kalendar. "Nadamo se da će pobijediti Meloni. Ona će nametnuti poštivanje reda i sigurnost", prognozira Alessandro.
Blizu kuće u kojoj je Mussolini rođen i gdje je njegov otac imao kovačnicu, postavljena je izložba o Mussolinijevu pohodu na Rim koja posjetitelje upoznaje s mračnom historijom fašizma.
Među 170 eksponata posuđenih iz privatnih zbirki su uniforme, sablje, vatreno oružje i požutjele fotografije koje dokumentiraju akcije Mussolinijevih crnokošuljaša, njihove veze s Katoličkom Crkvom i industrijom.
"To je kulturni događaj koji nas na objektivan, dokumentiran način, poziva da razmislimo šta je bio pohod na Rim. To nije apologija fašizma", rekao je Franco Franco d'Emilio, jedan od kustosa izložbe.
Cilj je "učiniti Predappio poznatim po onome što on jest, talijanska prijestonica historije fašizma", komentira Francesco Minutillo, nekadašnji lider Talijanske braće.