Sarajevo se danas prisjetilo jednog od najtežih udara na kulturno i civilizacijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Na 34. godišnjicu spaljivanja Vijećnice u kojoj je tada bila Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 25. augusta ponovo je otvoreno pitanje koje ni nakon više od tri decenije nije izgubilo svoju težinu – pitanje sudbine biblioteke koja se ni nakon obnove zgrade nije vratila u svoje prostorije. 

Obilježavanje godišnjice bilo je posvećeno i ljudima koji su izgubili život radeći svoj posao i pokušavajući sačuvati biblioteku. Ispred Vijećnice položeno je cvijeće i odata počast četvero zaposlenika NUBBiH ubijenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu – Adeli Leoti, Aidi Buturović, Mirku Azinoviću i Anti-Slavku Kovačiću.

Njihova imena ostaju trajno upisana u historiju ove institucije. Ubijeni su tokom 1992. i 1993. godine, dok su dolazili na posao i nastojali nastaviti borbu za svoju biblioteku čak i nakon što je njeno tadašnje sjedište spaljeno.

Biblioteka kao pitanje kulture i odgovornosti

Nakon komemorativnog dijela, ispred Vijećnice održana je konferencija za medije na kojoj su govorili direktorica NUBBiH Adisa Žero, dogradonačelnica Sarajeva Mirela Džehverović i akademik Esad Duraković.

U centru obraćanja bilo je pitanje budućnosti Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, ali i inicijativa da se biblioteka vrati u prostor Vijećnice, zgrade s kojom je decenijama bila neraskidivo povezana.

Akademik Esad Duraković autor je teksta "Peticija za povratak Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine u Vijećnicu i trajno rješenje njenog finansiranja", kojom se traži dugoročno i sistemsko rješenje za jednu od najvažnijih kulturnih institucija u zemlji.

Duraković, dobitnik UNESCO-ve nagrade za doprinos upoznavanju među kulturama iz 2003. godine i član četiri državne akademije nauka, među kojima je i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ovom je inicijativom pitanje biblioteke postavio i kao pitanje odnosa društva prema vlastitoj kulturi i pamćenju.

Peticija stigla u Gradsku upravu

Nakon obraćanja medijima, Duraković i direktorica NUBBiH Adisa Žero predali su u pisarnicu Gradske uprave Sarajeva tekst peticije, zajedno sa spiskom potpisnika i komentarima građana.

Peticija je već okupila podršku izvan granica Bosne i Hercegovine. Potpisali su je građani i javne ličnosti iz više od 23 države, dok je iz Bosne i Hercegovine stigla podrška iz više od 39 mjesta širom zemlje.

Njena poruka nadilazi pitanje jedne zgrade. Vijećnica i Nacionalna biblioteka zajedno predstavljaju jedno od najsnažnijih mjesta sjećanja na razaranje kulturnog blaga Bosne i Hercegovine, ali i na pokušaj da se, uprkos svemu, sačuvaju knjige, znanje i institucije.

Prije 34 godine Vijećnica je gorjela, a sa njom je nestajao dio ogromnog knjižnog fonda koji je predstavljao memoriju zemlje i njenih ljudi. Danas, tri decenije kasnije, sjećanje na tu noć i dalje nosi pitanje šta će Bosna i Hercegovina učiniti da njena Nacionalna i univerzitetska biblioteka dobije stabilnu budućnost.

Jer biblioteka nije samo mjesto na kojem se čuvaju knjige. Ona je mjesto na kojem jedno društvo čuva trag o sebi. I upravo zato priča o NUBBiH nije završena onoga trenutka kada je Vijećnica ugašena – ona traje i danas.