Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u prošlog maja, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine, prenosi Anadolija.
Međutim, Turkiye, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turkiye 15. jula 2016. godine.
Govoreći za državni Sveriges Radio Stenstrom je rekao:
"Organizovane kriminalne grupe u Švedskoj finansiraju PKK. Za razliku od Finske, PKK ima više finansijskih sredstava u Švedskoj".
Stenstrom je rekao da priznaje da je PKK uključena u tržište droge, koje se smatra jednim od glavnih kanala finansiranja terorističke organizacije.
Prošlog juna, Turkiye i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.
U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD i FETO, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.
Stenstrom je rekao da razmatra da sljedeće sedmice kontaktira Turkiye radi nastavka sastanka tripartitnog mehanizma o članstvu u NATO-u.
Naveo je da su pregovori o pristupanju NATO-u s Turkiye trenutno zamrznuti.
Švedska trenutno doživljava najnasilnije nasilje vezano za bande s preko 300 pucnjava i bombaških napada zabilježenih 2022. godine, u kojima su poginule 63 osobe.
Stenstrom je rekao da postoji direktna korelacija između nasilja bandi i PKK.
