Posjeta Vatikanu je posebno iskustvo. Ali, posjeta u danima koji prethode konklavi znači susret s historijom u nastajanju, trenutak kada se Crkva priprema za najvažniji izbor u svojoj hijerarhiji.
Ipak, prije nego se osvrnemo na atmosferu koja vlada u ovim danima, vrijedi ukazati na neke od posebnosti Vatikana.
Srce katoličkog svijeta, Bazilika Svetog Petra, pored duhovnog značaja, ima monumentalnu ljepotu. Na njenoj izgradnji radili su najveći majstori renesanse, Bramante, Bernini i Mikelanđelo, dok njeni korijeni sežu sve do 326. godine.
Posjetioci mogu zakoračiti i visoko iznad njenih hodnika - uspinjući se na kupolu Bazilike. Pogled koji se otvara s vrha ostavlja bez daha: Rim se prostire u punom sjaju, dok ispod vas leži Trg Svetog Petra.
Vatikanski muzeji, među najposjećenijim na svijetu, predstavljaju pravo blago umjetnosti, historije i duhovnosti. Smješteni u oko 1.400 prostorija, čuvaju neprocjenjiva djela koja su pape vijekovima prikupljale.
Kompleks muzeja čine brojne cjeline. Šetnja ovim hodnicima djeluje poput putovanja kroz epohe, kulture.
Ali, nakon smrti pape, oči svijeta uprte su prema dimnjaku iznad Sikstinske kapele.
U Vatikan je ovih dana stiglo 133 kardinala mlađih od 80 godina, iz svih krajeva svijeta, spremnih da, u izolaciji Sikstinske kapele, iza zatvorenih vrata, donesu jednu od najvažnijih odluka u katoličkoj hijerarhiji: izbor novog poglavara Crkve.
Pripreme za konklavu odvijale su se strogo prema protokolu.
Svaki korak je unaprijed definisan, ispunjen simbolikom, obavijen tišinom i tradicijom koja traje stoljećima. U vatikanskim hodnicima osjeća se dah iščekivanja.
Sigurnosne mjere su pojačane. Trg svetog Petra svakodnevno ispunjavaju vjernici i turisti, mnogi sa sklopljenim rukama, drugi s kamerama, ali svi sa sviješću da prisustvuju historijskom trenutku.
Izbor novog pape uvijek sa sobom nosi i poruku o smjeru u kojem će Katolička crkva krenuti, o izazovima koje treba rješavati, te o ulozi koju papa ima u sve složenijem globalnom kontekstu.
Svijet čeka.
Nebo iznad Vatikana postaje platno za znak koji će poslati jasnu poruku vjernicima: crni dim - još nije vrijeme; bijeli dim - izabran je novi papa.
Početak konklave
Kardinali će se danas u 16:30 sati okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi čelnik 1,4 milijarde katolika u svijetu.
Vatikan je objavio da će prekinuti telefonski signal za mobilne telefonske mreže tokom konklave, što se neće odnositi na Trg svetog Petra.
Naveli su da će "od srijede 7. maja u 15:00 sati svi sistemi prijenosa telekomunikacijskih signala za mobilne telefone na teritoriji Države Vatikanskog Grada biti deaktivirani".
Signal će biti ponovno uključen nakon objave o izboru pape.
Kardinali će tokom boravka morati predati svoje telefone. Najviši crkveni dužnosnici povući će se u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dopušten kontakt s vanjskim svijetom, a konklava bi mogla potrajati danima ili čak sedmicama.
Svijet saznaje da je papa izabran kada dužnosnik posebnim hemikalijama spali glasačke listiće i bijeli dim izađe iz dimnjaka kapele.
Druge hemikalije koriste se kako bi nastao crni dim koji predstavlja neriješen ishod glasanja.
Visokopozicionirani kardinal konačno izlazi na središnji balkon bazilike svetog Petra kako bi objavio "Habemus Papam" (Imamo papu).
Novi papa se potom pojavljuje na balkonu i blagoslivlja vjernike na trgu ispred bazilike.
Ko su najizgledniji kandidati?
Kako smatraju analitičari, dvojica kardinala - Italijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za narednog poglavara, piše Index.
Iskusni diplomata koji je 12 godina sarađivao s papom Franjom, kardinal Pietro Parolin, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu te je ozbiljan kandidat.
Ovaj 70-godišnji Italijan bio je državni sekretar, što je drugi najviši položaj u Vatikanu, tokom gotovo cijelog Franjinog pontifikata i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Parolin je staložen i vješt diplomata sa suptilnim smislom za humor te poliglota s iskustvom u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi. Dobro je poznat svjetskim vođama i diplomatama.
Također, upućen je u pojedinosti Rimske kurije, središnje vlade Svete Stolice, a bio je i dio grupe kardinala koji su savjetovali Franju.
Njegova uloga i umjereni stavovi o mnogim društvenim pitanjima upućuju na to da će, bude li izabran za papu, nastaviti s politikama svog prethodnika. Istovremeno, izvori tvrde da bi mogao pomiriti različite frakcije unutar Crkve.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle harizmatičan je umjerenjak kojeg se često naziva "azijskim Franjom".
Ovaj 67-godišnji kardinal, koji s Franjom dijeli povijest zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizirane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastoralnom fokusu.
Kardinal nadimka "Chito" popularna je ličnost među vjernicima u zemlji s više od 90 miliona katolika.
- On bi nastavio ono što je papa Franjo radio - rekao je velečasni Emmanuel Alfonso, bivši Tagleov student koji ga poznaje desetljećima, objavio je Index.
Kardinalom ga je proglasio bivši papa Benedikt XVI. 2012.
Tagle, koji tečno govori engleski, spominjao se kao mogući kandidat za novog papu na prošloj konklavi 2013. kada je izabran Franjo, a njegovo ime kruži i sada.
Filipinski kardinal je 2019. imenovan čelnikom vatikanskog Dikasterija za evangelizaciju, što potcrtava bliske veze između pokojnog argentinskog pape i najistaknutijeg azijskog biskupa. Nakon što je Franjo reformirao odjel, Taglea je proglasio "proprefektom" 2022. s odgovornošću za nove biskupije, objavio je Index.
Papa je u junu 2023. imenovao filipinskog kardinala za svog posebnog izaslanika na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Demokratskoj Republici Kongo.
Ali, papina bijela mitra nije lagana.
Ko god bude izabran za novog vrhovnog poglavara katolika morat će se suočiti s nizom problema.
Među njima su sve veći problemi s vatikanskim finansijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave.
