Mlađahni predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banje Luke, o čemu se već duže vremena nagovještava što u političkim kuloarima, što u medijima, krenuo je u pripremu terena za Opće izbore naredne godine, kada bi se navodno trebao kandidirati za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

"Historiju treba da pišu historičari, a ne sudije"

U tom kontekstu treba posmatrati i njegovu posljednju skandaloznu izjavu, odnosno reakciju na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani spornog udžbenika Historije za 9. razred u RS-u u kojem se veličaju ratni zločinci.

- Historiju treba da pišu historičari, a ne sudije Ustavnog suda BiH. Revizionistička politika raznih zavojevača na Balkanu ostavila je u magli mnoge dijelove srpske historije. Takav zadatak sada je na sebe uzeo Ustavni sud BiH. Zadatak svakog Srbina, zbog žrtve 24.000 poginulih boraca Vojske Republike Srpske, je da se odupre revizionizmu odbrambeno-otadžbinskog rata  poručio je Stanivuković dodajući da je obrazovanje je u nadležnosti entiteta, te da je siguran da su historičari uradili dobar posao koristeći historijske činjenice kao izvor.

A u zabranjenom udžbeniku autora Dragiše Vasića djeci koja završavaju osnovnu školu u RS-u, novija historija nije uopće prikazana kroz prizmu objektivnog historičara, već klasične srpske nacionalističke propagande. 

Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu definira je kao "građanski rat", iako je potvrđenim haškim presudama stavljena tačka na taj period te je utvrđeno da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu. O tome naravno ni riječi u udžbeniku čiji je izdavač Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo.

Autor Vasić piše i da se Jugoslavija raspala "serijom građanskih ratova" devedesetih i tvrdi da su "SAD, Njemačka, Vatikan i drugi moćnici podržali nasilne secesije i uskratili Srbima pravo na samoopredjeljenje". Ističe i da je Hollywood snimio 18 filmova u kojem su Srbi predstavljeni kao negativci. 

- U inostranom javnom mnijenju putem medija stvarana je iskrivljena predstava o Srbima kao jedinim krivcima za rat i njegove strahote. Ta predstava bila je u saglasnosti sa politikom ondašnjih centara svjetske moći – napisao je Vasić.

Autor udžbenika spominje Srebrenicu i Žepu, da ih je "krajem rata 1995. godine zauzela vojska Republike Srpske", ne navodeći da se radilo o zaštićenim UN-ovim zonama niti šta je tamošnjem bošnjačkom stanovništvu uradila ta vojska.  

 U udžbeniku stoji da su mjesta masovnih zločina bila: Srebrenica, Kozarac, Kazani, Kravica, Ahmići, Pakrac, Ovčara, Medački džep. Zatim da su najviše bili razoreni gradovi: Vukovar, Sarajevo i Mostar. Ko i gdje je činio masovne zločine i ko je razarao koje gradove, o tome djeca ništa neće naučiti iz ovog udžbenika.

Međutim, ako bi slučajno i počeli razmišljati o tome, pa saznavati neke pojedinosti iz drugih izvora, autor ovog udžbenika nudi im onu propagandnu, staru mantru srpskog nacionalističkog establišmenta o Hagu u kojem se sudi Srbima, takoreći bez razloga.

- Još u toku rata u BiH ustanovljen je u Hagu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Nesrazmerno veliki broj optuženih i osuđenih Srba u odnosu na ostale ratne strane dokazuje političke uticaje na haški sud. Na taj način opravdavali su razbijanje Jugoslavije i protivsrpsku politiku u ratovima koji su vođeni - piše u udžbeniku, objavio je Faktor.

Kada se govori o izbjeglicama, raseljavanju stanovnika tokom ratova devedesetih, u udžbeniku stoji da u Federaciji BiH sada Srbi čine samo 2,5 posto od ukupnog broja stanovnika. Koliko npr. Hrvata i Bošnjaka živi u RS-u i zašto je to tako, ništa ne piše.

Ne zna se zbog čega je Karadžić osuđen

Za Slobodana Miloševića se navodi da je od 2001. do smrti 2006. godine bio zatvorenik Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. Ne navodi se da je tamo završio pod optužbom za ratne zločine na Kosovu, za ratne zločine, uključujući i genocid u Bosni i Hercegovini i ratne zločine u Hrvatskoj. Suđenje je počelo 12. februara 2002. godine.

Za Radovana Karadžića se navodi da je imao izuzetno važnu ulogu u stvaranju RS-a te da su ga vlasti Srbije 2008. godine izručile sudu u Hagu koji ga je 2019. godine osudio na doživotni zatvor. Autor učenicima 9. razreda ne nudi informaciju zbog čega je Karadžić osuđen, a proglašen je krivim za genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja. 

Ratko Mladić se spominje kao pukovnik Jugoslovenske narodne armije koji je "imao važnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj 1991. godine". Navodi se da je kao general od 1991. do 1996. načelnik Glavnog štaba VRS-a. Piše da su ga vlasti Srbije 2011. godine izručile Hagu. U udžbeniku ne piše da je Mladić osuđen za genocid u Srebrenici te druge ratne zločine. 

Alija Izetbegović se spominje kao pravnik, islamski teolog i političar. Autor Dragiša Vasić tu navodi i noturnu laž, kada piše da je Alija u mladosti bio član u "prohitlerovskoj organizaciji" Mladi muslimani zbog čega je "robijao poslije Drugog svjetskog rata". 

- Napisao je Islamsku deklaraciju u kojoj se založio za državu zasnovanu na Kur'anu, zbog čega su ga komunističke vlasti ponovo osudile. Bio je osnivač i vođa SDA i predsjednik Predsjedništva BiH - navodi se. 

Ustavni sud BiH zabranio je upotrebu udžbenika Historija za 9. razred osnovnih škola koji veliča ulogu Ratka Mladića i Radovana Karadžića i pritom ne spominje haške presude za genocid i druge ratne zločine.

U obrazloženju odluke Ustavni sud BiH je naveo kako su taj udžbenik i nastavni plan i program u suprotnosti s Ustavom BiH i Okvirnim zakonom o obrazovanju, te kako je dio udžbenika posvećen ulozi Republike Srpske i ratu suprotan načelima tolerancije i kritičkog mišljenja. 

Naglašeno je i da ovakav sadržaj ne poštuje različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika, što predstavlja povredu prava zagarantiranih Ustavom BiH.

Ustavni sud BiH je u oktobru prošle godine donio privremenu mjeru kojom je stavio van snage sporni udžbenik. Apelaciju za ocjenu ustavnosti dijela nastavnog plana i programa u RS-u, kojim je uveden ovaj novi sadržaj podnijelo je 13 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, iz SDA, DF-a i NES-a.

U februaru 2020. na društvenim mrežama i nekim medijima pojavila se fotografija Draška Stanivukovića, tada PDP-ovog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na kojoj drži četnički zastavu sa lobanjom i dvije kosti uz poruku "S verom u Boga, sloboda ili smrt".

Fotografija je navodno nastala u Foči na skupu opozicionih političara, gdje je sudeći po Stanivukovićevom drštvu bilo i ljubitelja Ravnogorskog četničkog pokreta. Inače, Stanivuković u javnosti, pa i pojedinim međunarodnim krugovima, važi za novu snagu na političkoj sceni i alternativu Dodikovom režimu u RS-u. 

U izjavi medijima kazao je da nije stigao da pročita ni šta piše niti da vidi šta se nalazi na zastavi, te se pravdao kako je to bio "znak ljubaznosti" i da je mislio da će fotografija ostati u "privatnoj kolekciji".

Stanivuković je također u nekoliko javnih istupa negirao genocid u Srebrenici, zbog čega su u augustu prošle godine Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražili pokretanje istrage. 

Zbog svega toga uopće i ne iznenađuje njegova reakcija na odluku Ustavnog suda BiH da zabrani udžbenik u kojem se osuđeni ratni zločinci veličaju.