Žepče, 15. septembar 2026. – Dolazak Zlatka Hasanbegovića, nekadašnjeg zastupnika u Hrvatskom saboru i jedne od istaknutijih figura desnog političkog spektra u susjednoj državi, na predizborni skup opozicionog bloka "Petorka" u Žepču, označio je kulminaciju strategije podvaljivanja kukavičjega jajeta Bošnjacima. Za to im je bio potreban neko sa "bošnjačkim" imenom i prezimenom. Našli su ga u liku i djelu Zlatka Hasanbegovića, inače ostraštenog kroatofila i ljubitelja NDH prošlosti (koju i ne krije), koji bi da veže barjake sa Bošnjacima. Naravno na štetu najbrojnijeg naroda u BiH.  

Opozicioni blok "Petorka", navodno, okupljen s primarnim ciljem rušenja političke hegemonije stranke Dragana Čovića, u završnici kampanje za Opće izbore 2026. posegnuo je za pojačanjem čiji politički profil u Hrvatskoj izaziva oštre podjele. Hasanbegović je historičar (povjesničar) čije se javno djelovanje temelji na historijskom revizionizmu, antikomunizmu i beskompromisnoj nacionalističkoj (na granici otvorenog fašizma) retorici. U Žepču je predstavljen kao govornik čiji angažman simbolizira otpor "potrošenim i korumpiranim nacionalnim elitama HDZ-a BiH".

Odluka da se u središnju Bosnu, prostor od ključne važnosti za izborni rezultat među Hrvatima u BiH, dovede vanjski politički akter takvog profila, predstavlja precizan taktički manevar. Ovim potezom, opozicija okupljena oko Lučića pokušava kao "oteti" HDZ-u BiH ekskluzivno pravo na "patriotizam" i predstaviti se kao radikalnija i dosljednija alternativa. Ciljano biračko tijelo su glasači desnice, razočarani pragmatizmom i političkom monotonijom vladajuće strukture, ali koji ne žele skrenuti s nacionalnog kursa.

Međutim, angažman Hasanbegovića predstavlja političku kalkulaciju s visokim rizikom. Dok s jedne strane može mobilizirati tvrdu nacionalnu bazu i prikupiti glasove onih koji traže oštriji kurs, s druge strane prijeti otuđenjem umjerenijih, centristički orijentiranih birača, ali najbitnije od svega, cilja i na dio bošnjačkih glasova koji bi kao da "kazne HDZ", time ih uvlačeći u HNS-ovu zamku. 

Reakcija političkog establišmenta bila je očekivana i brza. U saopštenju izdatom dan nakon skupa, Općinski odbor HDZ-a BiH Žepče osudio je "uvoz radikalizma i podjela iz susjedne države", koristeći prisustvo Hasanbegovića kao dokaz da je opozicija "politički neozbiljna, opasna i vođena vanjskim interesima". Mediji bliski HDZ BiH iskoristili su ovaj događaj da cjelokupni opozicioni blok prikažu kao platformu koja nudi isključivo ideološku konfrontaciju, a ne konkretna rješenja.

Prisustvo funkcionera iz susjednih država u predizbornim kampanjama u BiH nije novina i predstavlja dokumentovanu praksu koja se ponavlja u skoro svakom izbornom ciklusu. Ipak, dolazak saborskog zastupnika na lokalnu tribinu u Žepče pokazuje koliko su duboko isprepleteni unutrašnji politički procesi u BiH sa ideološkim strujama iz Zagreba, ali i Beograda (u entitetu Rs). Središnja Bosna, kao demografski i politički osjetljivo područje, time postaje lakmus-papir ovakvom pristupu.

Posjeta Zlatka Hasanbegovića ostat će zabilježena kao jedan od kontroverznijih momenata kampanje 2026. godine. Ona otvara fundamentalno pitanje o strategiji "hrvatske opozicije": da li se traženjem 'ideoloških pojačanja' izvan granica BiH zaista kreira put ka demokratizaciji i rješavanju životnih problema samih bosanskih Hrvata, ili se time samo produbljuje polarizacija unutar istog biračkog tijela, koje je već umorno i raseljeno političkim intervencijama zagrebačkih "znanstvenika".