Iranski dron Hadid 110 je nadograđen. Sada leti niže, brže i teže ga je uočiti. Novi nevidljivi dron, na mlazni pogon i maksimalne brzine veće od 480 km/h, napravljen je kako bi se provukao kroz američku protivzračnu odbranu.
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopćio je da je prvi put raspoređen u protekle dvije sedmice, a ispaljen je u napadu na američke baze i ratne brodove u regiji.
Telegraph saznaje da je dron napredna verzija njihovog standardnog Hadida 110, oružja koje iranski zvaničnici smatraju jednim od svojih najsposobnijih.
Samoubilački dron prvi put je prikazan Aliju Hamneiju prošle godine, prije nego što je tadašnji ajatolah ubijen u početnim udarima rata.
Ono što razlikuje novi Hadid 110 su brzina i nevidljivost (prikrivenost). Dok većinu iranskih jurišnih dronova pokreću propeleri i spori su, ovaj ima turbomlazni motor koji, prema iranskim izvorima, postiže brzinu od 516 km/h, što ga čini najbržim poznatim iranskim dronom.
Lansira ga buster (pojačivač) na čvrsto gorivo koji mu daje brzinu i visinu prije nego što se mlazni motor upali, što omogućava brzo raspoređivanje s terena.
Brzina mu pruža ogromnu prednost na bojnom polju. Protivzračna odbrana funkcioniše tako što otkrije nadolazeću prijetnju, prati je i na vrijeme ispali presretač kako bi je stigla. Što je meta brža, to branilac ima manje vremena za završetak tog lanca.
Novi Hadid 110 dizajniran je da smanji taj prozor i dosegne cilj prije nego što topovi i rakete koje ga čuvaju uspiju reagovati. Njegov oblik je osmišljen kako bi ga sakrio od radara, a iranski stručnjaci ga opisuju kao letjelicu s besprijekornom konstrukcijom bez vijaka.
Usisnik zraka u obliku slova S postavljen na vrhu trupa skriva lopatice ventilatora motora, dok je vanjski dio prekriven materijalom koji apsorbuje radar.
Hadid 110 nosi bojevu glavu tešku 30 kg, ili nešto manje od 5 stonea (britanska mjera za težinu), ima domet udara od otprilike 220 milja i može ostati u zraku oko sat vremena. To je dovoljno za uništavanje važnih ciljeva relativno blizu iranske obale, ali nije strateško oružje dugog dometa.
Iran tvrdi da je u potpunosti domaće proizvodnje. To možda i nije istina – Iran su u sukobu podržavale i Kina i Rusija. Ali ta tvrdnja je ključna za razlog zašto je dron važan unutar Irana izvan bojnog polja.
Godine sankcija odsjekle su Teheran od napredne zapadne avionike, motora i materijala koji su potrebni modernom ratnom vazduhoplovstvu, a njegova flota s posadom je muzej starih američkih i ruskih aviona koje jedva može održavati.
Svako novo oružje je takođe ključno za preoblikovanje ravnoteže snaga unutar same iranske vojske. Danas u Iranu balističke rakete i dronove ne kontroliše redovna vojska, već IRGC i njegovo zrakoplovstvo.
Svaki napredak u tom arsenalu produbljuje dominaciju IRGC-a nad konvencionalnim oružanim snagama i daje njegovim komandantima veći uticaj u odlukama o ratu i miru. Rat je ubrzao tu promjenu.
S obzirom na to da je vrhovni vođa ubijen, a Mojtaba Khamenei, njegov povučeni nasljednik, još se nije pojavio u javnosti, stvarna vlast prešla je na ljude koji komanduju raketama i dronovima.
Novo oružje, predstavljeno usred rata, više je od pukog prikaza vatrene moći – to je poruka o namjerama IRGC-a. Pojava drona poklopila se s neobičnim preokretom u ratu.
Nakon dvije sedmice eskalacije razmjene udara, čini se da su obje strane zaustavile svoje napade bez ikakvog najavljenog prekida vatre – tiha i nepriznata pauza, a ne dogovoreno primirje.
To je krhko zatišje. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, obećao proširiti rat i insistirao da neće dozvoliti Washingtonu da diktira uslove.
- Nećemo dozvoliti Americi da određuje vrijeme rata i mira - rekao je Esmail Baghaei, portparol ministarstva vanjskih poslova, dodajući da će se Iran "braniti koliko god bude potrebno“.
Odbacio je američku kampanju kao neuspješnu; rat koji je imao za cilj prisiliti Iran na predaju, rekao je, umjesto toga je ostavio Washington "zaglavljenim u močvari" pet mjeseci kasnije.
Potvrdio je da Iran i Oman pregovaraju o upravljanju plovidbom kroz tjesnac bez američkog učešća, dok je plovni put ostao zatvoren zbog "nesigurnosti koju su nametnule SAD".
Američki predsjednik Donald Trump kaže da je pauza napravljena kako bi se omogućio nastavak pregovora. Rečeno mu je da SAD-u ponestaje presretačkih raketa – upravo onoga što je potrebno za zaustavljanje novog sistema Hadid 110. Za sada pauza traje.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh