Prelazna vlada Malija, koju kontrolira vojska koja je izvela dva puča u prošloj godini i kontroverzna privatna ruska zaštitarska firma Wagner vodili su ovog ljeta razgovore o raspoređivanju stotina plaćenika u Maliju u svrhu borbe protiv „džihadizma“.
Ove kontakte s firmom, za koju se smatra da djeluje u sjeni Kremlja, potvrdile su malijske vlasti. Međutim, ovaj novi sporazum izazvao je diplomatsku oluju koja je dodatno narušila teške odnose između te afričke zemlje i Francuske, koja drži hiljade vojnika u Sahelu u okviru operacije Barkhane.
Pregovori su također izazvali uzbunu među državama članicama Evropske unije koja sa zabrinutošću promatra porast neregularnih migracijskih tokova koji prolaze kroz tu zemlju i terorizma koji bi mogao ugroziti Europu.
Kriza je dosegla zenit nakon što je malijski premijer Choguel Kokalla Maïga 25. septembra na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kazao da ih je Francuska napustila, pozivajući se odluku o smanjenju broja francuskih vojnika u Sahelu za 40%, što je najavljeno za kraj godine.
"Nova situacija koja proizlazi iz kraja operacije Mali stavlja pred svršen čin i navodi nas da istražujemo druge formule za našu sigurnost s drugim partnerima", rekao je Maïga opravdavajući tako svoj dogovor s Wagnerom.
Dok antifrancusko raspoloženje uzima maha u Maliju i cijeloj regiji, odnosi s Rusijom također se zaoštravaju službenim kanalima. Vlada Malija je 30. septembra dobila četiri helikoptera kupljena iz te zemlje, kao i oružje i municiju koje je donirala Moskva. Ministar odbrane, pukovnik Sadio Cámara, kazao je da cijeni rusku "pouzdanost" a šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je priznao da je Mali posegnuo za ruskom vojnom kompanijom, ali ne spominjući Wagner.
Wagner je nekada bila tajna jedinica ruske vojske koja je 2014. godine ratom u Ukrajini započela svoju metamorfozu u privatnu paravojnu jedinicu. Finansirana od strane Jevgenija Prigožina, poslovnog čovjeka bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, rasporedila je svoje plaćenike u Ukrajini, Siriji, Libiji, Venezueli, Sudanu i Srednjoafričkoj Republici. Firma s profilirala u Siriji, tokom ruske intervencije u podršci Basharu al-Assadu i od tada s njom Kremlj vodi ratove i podržava prijateljske režime.
Ruski krivični zakon zabranjuje učestvovanje plaćenika u oružanim sukobima, a Wagner nije ni registriran u Rusiji. Kremlj je godinama poricao da postoje prije nego što je priznao postojanje privatnih vojnih kompanija, čije članove definira kao "savjetnike", naglašavajući pritom da nemaju nikakve veze s vladom.
No, znakovi veza između ove firme i ruskih vlasti su jaki. "Iza Wagnera je Rusija. Početni model koji sada žele izvoziti u Mali je onaj Sirije: sporazum o zaštiti režima u zamjenu za mogućnost iskorištavanja prirodnih resursa.
