Mozaik | 05.02.2025.

OPSEŽNA STUDIJA

Šta je u glavi elitnog fudbalera?

Osim očitih fizičkih sposobnosti, šta čini elitnog nogometaša tako posebnim? Zašto neki koji žele postati zvijezde ne uspiju u toj nakani? Koje kognitivne sposobnosti i osobine ličnosti čine drugačijima one koji na kraju uspiju?

Autor:  R.S.

Pionirska studija analizirala je psihološki profil 204 igrača iz brazilske i švedske lige. Nakon što su ih usporedili sa 124 obična građanina, dobili su vrlo upečatljive rezultate

Osim očitih fizičkih sposobnosti, šta čini elitnog nogometaša tako posebnim? Zašto neki koji žele postati zvijezde ne uspiju u toj nakani? Koje kognitivne sposobnosti i osobine ličnosti čine drugačijima one koji na kraju uspiju?

Međunarodna studija, objavljena u naučnom časopisu PNAS, pokušala je odgovoriti na to pitanje pomoću umjetne inteligencije za analizu psihološkog profila 204 igrača iz brazilske i švedske lige. Podaci su upoređeni s podacima 124 učesnika volontera, a rezultati su, kako ističu autori, pokazali da fudbaleri imaju "iznimne" kognitivne sposobnosti.

Između ostalog, ističu se svojim sposobnostima planiranja, pamćenja i odlučivanja koje su bolje u poređenju u različitim testovima, upitnicima i psihološkim testovima od onih kod volontera koji su učestvovali u istraživanju. Ostale osobine ličnosti koje se ističu su velika pažnja prema detaljima i otvorenost za nova iskustva.

Stoga imaju odlično razumijevanje igre i vrlo brzu obradu informacija, veliku sposobnost pamćenja i planiranja, s povećanim izvršnim funkcijama, posebno kognitivnom fleksibilnošću i visokom razinom ekstrovertnosti i pedantnosti.

Leonardo Bonetti, profesor na Univerzitetima Aarhus (Danska) i Oxford (UK) vodio je istraživanje. Kako je objasnio, "cilj je bio razviti potpuni psihološki profil najboljih fudbalera. Da bismo to postigli, ključno je bilo dobiti veliki broj elitnih igrača“.  

Korištenje umjetnih neuronskih mreža za određivanje karakteristika koje elitne fudbalere čine drugačijima bio je još jedan ključni aspekt istraživanja: te su mreže inspirisane strukturom i funkcijom ljudskog mozga, s jedinicama ili čvorovima, zvanim umjetni neuroni, koji nalikuju našima.

Još jedan ključni aspekt je da su u rad uključene fudbalerke, na koje se često zaboravlja u ovakvim istraživanjima. "Imati igračice bilo je jako važno za postizanje generaliziranijih rezultata. I za prepoznavanje važne uloge žena u fudbalu", naglašava Bonetti.

S njegove tačke gledišta, ti se rezultati mogu ekstrapolirati na druge profesije. "Oni mogu pridonijeti razumijevanju psihologije ljudi koji su općenito uspješni u svojim poljima. Ovi rezultati posebno su relevantni u fudbalu, ali mogu imati više primjena u drugim područjima gdje je potrebna intenzivna konkurencija i koja prisiljavaju biti izvrstan na najvišoj razini", dodaje.

Njegovo istraživanje će se nastaviti u tom smjeru, analizirajući mlade igrače kako bi predvidio mogu li ili ne postati elitni igrači. Osim toga, namjerava ispitati aktivnost mozga elitnih fudbalera dok obavljaju kognitivne zadatke. Takođe, kako zaključuje, "želimo analizirati kretanje igrača na terenu pomoću kompleksnih teorija sistema, što će nam omogućiti da dobijemo nove uvide u dinamiku fudbala."

116 lokacija

Trideset dvije godine od masakra na Markalama: Institut predstavio mapu opsade Sarajeva 1992-1995.

Nepovjerenje građana

Anketa Ipsosa za IRI: Čak 50 posto građana Federacije smatra Vladu FBiH "veoma neuspješnom", a 33 posto "djelimično lošom"

BBC World Service

Istraživanje: Izraelski vojnici pucali djeci u glavu ili prsa u najmanje 95 slučajeva u Gazi

Bijela kuća

Trumpov rejting nakon 100 dana vlasti najgori u posljednjih 80 godina

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh