Izraz “Nova Rusija” ili “Novorrósiya” odnosi se na teritorije na jugu i istoku Ukrajine koje je Rusko Carstvo osvojilo od Osmanlija između 17. i 19. stoljeća. Također aludira na pokušaj konfederacije samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk 2014. godine. Koncept se pojavio s Katarinom Velikom 1764. godine, kada je carica aludirala na stvaranje Nove Rusije tokom rusko-turskih ratova. Dakle, karta Novorosije uključivala je sadašnje regije južne i istočne Ukrajine, južne Rusije i Pridnjestrovlja te regiju Moldavije koja graniči s Ukrajinom.
Projekt Nova Rusija datira iz 9. i 13. stoljeća, s Kijevskom Rusijom, prvom pravoslavnom slavenskom državom u istočnoj Evropi. Njen pad 1240. godine nakon mongolske invazije rascjepkao ju je na kneževine Novgorod, Moskvu i Galiciju-Volinu, današnju Bjelorusiju, Rusiju i Ukrajinu. Međutim, samo je ona u Moskvi preživjela invaziju i proširila se, pa Rusija i zbog toga smatra da su ruski i ukrajinski narod jedno.
Rusija je započela aneksiju obje regije u 17. stoljeću, kada su kozaci iz južne Ukrajine zamolili Aleksija I. za pomoć u borbi protiv Poljaka. Car je pristao u zamjenu za asimilaciju njegovih teritorija, čime bi se zadržala određena autonomija. Stotinu godina kasnije, Katarina Velika ukinula je kozačku državu Zaporožja Sič, stvorila jednoobrazno carstvo i zapečatila pobjede u rusko-turskim ratovima Jassyskim ugovorom iz 1792. Zemlje osvojene od Osmanlija formirale su Novu Rusiju, a započela je proces rusifikacije i dolazak njemačkih i poljskih doseljenika.
Moskva je intenzivirala rusifikaciju regije u 18. i 19. stoljeću. Pad carstva i boljševička revolucija iz 1917. pojaćali su brisanje ukrajinskih običaja i identiteta a od 1922. teritorije Nove Rusije uključene su u Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Osim toga, ponovna populacija nakon gladi izazvane Holodomorom povećala je rusku prisutnost u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.
Napetosti su rasle s padom Sovjetskog Saveza i nezavisnošću Ukrajine 1991., budući da se mnogi građani jugoistoka zemlje koji govore ruski nisu identificirali s novom državom. Proruski simpatizeri bili su koncentrirani u historijskim regijama Novorusije: Donjeck i Lugansk, koje čine Donbas.
Dok su se neprijateljstva smirila na prelazu stoljeća, projekt Nova Rusija ponovo se pojavio 2014. Te je godine u Kijevu izbila pobuna na Majdanu, nakon što je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati sporazum o pristupanju zemlje Evropskoj uniji. Demonstranti su ga natjerali da pobjegne u Rusiju i podnese ostavku na svoju funkciju. Ova odluka nije naišla na dobar prijem na jugoistoku zemlje, gdje je stanovništvo koje je govorilo ruski podržalo Janukoviča.
Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je svoje obraćanje naciji u aprilu ove godine kako bi podsjetio da su u carsko doba pokrajine jugoistočne Ukrajine pripadale Novoj Rusiji. Proglašenjem nezavisnosti u maju tokom rata u Donbasu između proruskih separatista i ukrajinske vlade, Donjeck i Lugansk su izjavili da se ujedinjuju u konfederaciju pod nazivom Nova Rusija koja bi također obuhvaćala regije Harkov, Herson, Odessa, Nikolaiev, Zaporožje i Dnjepropetrovsk a čak su vratili i zastavu bivšeg carskog namjesništva.
