Kada govorimo o velikim transformacijama u svjetskoj historiji, možemo se osvrnuti na osvajanje Istanbula, Francusku revoluciju, rađanje modernog doba ili tehnološke revolucije.

U tom kontekstu, uspon modernizma donio je sa sobom određene pretpostavke kao što su one da religija pripada prošlosti i da izvan modernog doba ne preostaje ništa što bi bilo dostojno nazivati civilizacijom.

Ovaj zaokret bio je posebno uočljiv na Zapadu, gdje je potiskivanje religije na margine društvenog života dovelo do iskrivljenog poimanja vjere, onog koje su oblikovali marginalni i devijantni podzemni pokreti.

Dosljedni sebi

Zašto se Pakistan vjerovatno neće pridružiti Abrahamovim sporazumima?

Djelujući izvan državnih okvira i na društvenim marginama, naročito kroz struje povezane s kabalom i cionizmom, pojavio se svjetonazor u kojem su ljudska bića počela sebi pripisivati ulogu Boga.

Islam, kršćanstvo i judaizam, poznati kao abrahamske religije, na brojne su načine oblikovali svijet. Međutim, čini se da su ljudi u posljednjih 40 ili 50 godina počeli slijediti "religiju potrošnje" i "religiju kapitalizma".

Potraga za užitkom, prekomjerna kupovina, trka za zaradom i posjedovanjem, uz isključivi fokus na materijalni život, postali su gotovo univerzalni ciljevi ljudi širom svijeta.

Nesvakidašnja zajednica

Usred svega toga, genocid koji je Izrael pokrenuo u Gazi razotkrio je postojanje jedne drugačije vrste muslimanske zajednice.

Jedan američki ljekar nedavno je detaljno opisao kako ga je boravak u Gazi lično promijenio, kazavši da mu je to iskustvo pomoglo da povrati osjećaj ljudskosti za koji je vjerovao da ga je zauvijek izgubio.

Nasuprot brutalnom genocidu, isključivanju i uništavanju, plemeniti stav, muslimanski identitet i strpljenje koje su pokazali stanovnici Gaze privukli su pažnju cijelog svijeta. Zamislite narod izložen masakru. Njihovi borci pružaju otpor. Dva miliona ljudi strpljivo podnosi glad, žeđ i smrt.

Istovremeno, podrška Gazi proširila se širom svijeta - od Latinske Amerike i Bliskog istoka do Istočne Azije, evropskih metropola i univerzitetskih kampusa u SAD-u. U zemljama poput Turske organizirane su velike demonstracije i javni skupovi u znak protesta protiv izraelskih akcija u Gazi i solidarnosti s palestinskim narodom.

Stav mladih Amerikanaca

Genocid u Gazi počeo je direktno utjecati i na američku politiku. Tokom sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, SAD su uložile velike napore da uvjere vlastiti narod u legitimnost rata. Međutim, utjecaj dešavanja u Gazi već se osjetio, naročito među mlađim Amerikancima, kod kojih je otpor prema onome što vide kao nepravedan genocid postao masovan. Na pitanje koga bi podržali - Hamas ili Izrael - mnogi su izjavili da daju prednost Hamasu.

U međuvremenu, genocid u Gazi iz temelja je urušio evropsko-zapadnu paradigmu. Od 1960-ih godina, koncepti poput demokratizacije, slobode, ljudskih prava, prava žena, zaštite okoliša i prava životinja oblikovali su globalni diskurs. Ipak, sve je jače uvjerenje da su mnoga od tih načela ostala samo "mrtvo slovo na papiru". Danas Zapad, koji je ostao nijem pred genocidom u Gazi, prolazi kroz proces unutrašnjeg preispitivanja.

Bešćutni cionisti

Zbog Izraela nema lijekova, nema spasa: U Gazi oboljeli od raka čekaju da "smrt dođe"

Tokom 1970-ih, palestinsko pitanje oblikovalo je ideološke sukobe između ljevice i desnice u svjetskoj politici i na univerzitetskim kampusima. Pedeset godina kasnije, svijet se opet podijelio zbog Gaze i izraelskih postupaka na one koji imaju savjest i one koji je nemaju, piše Daily Sabah.

U Istanbulu je pokrenuta inicijativa pod nazivom "Inicijativa Snimljeno za čovječanstvo" i organizirano nekoliko događaja. Jedan od njih bio je dokumentarac o bolnici Al-Shifa. Film, koji je profesionalno i racionalno pripremila Al Jazeera grupa, razotkrio je sva kršenja ljudskosti. Bez oslanjanja na emocionalnu retoriku, novinari su korak po korak dokumentirali okupaciju bolnice, kreirajući izvještaj koji su mnogi doživjeli kao oštru lekciju o čovječnosti.

Čemu nas je Gaza naučila

U vremenu kada konzumerizam i desenzibilizacija sve više oblikuju društva, a moralne vrijednosti erodiraju, Gaza je svijetu pružila drugačiji primjer, primjer utemeljen na ljudskom dostojanstvu, izdržljivosti, strpljenju i vjeri u Boga.

Ako se neko pita čemu je Gaza naučila čovječanstvo, odgovor je sljedeći: Probudila je savjesne ljude širom svijeta, podsjetila ih na to ko su i oživjela instinkt da se stane uz potlačene.

Prošlog mjeseca, govoreći o Palestini, predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je da će, bez obzira na okolnosti ili cijenu, nastaviti stajati uz potlačene i da će uvijek biti ponosan što podržava narod Gaze.

Gaza je lekcija o čovječnosti. Ljudskost se ne može uništiti genocidom, niti destruktivnim naporima onih koji su izgubili savjest. Ljudi Gaze nastavit će podsjećati svijet na to šta čovječanstvo uistinu znači.

Nakon sedmice bajramskih praznika, u kojoj muslimani širom svijeta nastoje proslaviti Bajram s radošću i entuzijazmom, ne smijemo zaboraviti da dio svakog našeg srca ostaje u Gazi.