Američki ekonomist i profesor Jeffrey Sachs u svojim javnim istupima oštro je kritizirao napad na Iran, tumačeći ga ne kao izolirani sigurnosni potez, već kao dio šire geopolitičke strategije.

Njegova analiza polazi od pretpostavke da službeno obrazloženje o sprječavanju iranskog nuklearnog programa ne predstavlja temeljni uzrok intervencije, nego politički okvir kojim se legitimira dugoročna politika pritiska i destabilizacije.

Zamka saveznika

Trump i Iran: Zašto SAD ne žele rat, a Izrael ih vuče u njega

Sachs tvrdi da je ključni motiv održavanje i širenje strateške dominacije Sjedinjenih Država i njihovih saveznika na Bliskom istoku.

U tom kontekstu Iran se promatra kao prepreka regionalnoj ravnoteži moći koja odgovara zapadnim interesima. Prema njegovoj interpretaciji, cilj nije isključivo kontrola nuklearnog potencijala, nego i ograničavanje iranskog političkog i vojnog utjecaja u regiji, naročito u odnosu na Siriju, Liban i šire područje Perzijskog zaljeva.

Geopolitika

Između sile i transformacije: Američko-iranski odnos kao stabilizirano strateško neprijateljstvo

Sachs smatra da vojna intervencija protiv Irana nosi potencijal širenja sukoba izvan bilateralnog okvira, uključujući mogućnost uključivanja drugih regionalnih aktera ili velikih sila.

Takav razvoj događaja mogao bi destabilizirati globalna energetska tržišta, posebno zbog strateške važnosti Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Osim sigurnosne dimenzije, Sachs naglašava i pitanje međunarodnog prava. Prema njegovu stajalištu unilateralne ili preventivne vojne akcije bez jasnog mandata međunarodnih institucija dodatno podrivaju globalni poredak zasnovan na pravilima.

U tom smislu kritizira i zapadne saveznike Sjedinjenih Država, smatrajući da često nekritički prihvaćaju američke strateške procjene.