Narodna skupština RS-a na današnjoj sjednici prihvatila je ostavku premijera tog bosanskohercegovačkog entiteta Radovana Viškovića. Ukoliko Milorad Dodik predloži mandatara za novi saziv Vlade i ona bude izabrana, cijela Bosna i Hercegovina, a ne samo jedan njen entitet, ulazi u pravni i politički haos sa ozbiljnim posljedicama.
Prema Ustavu RS-a, kandidata za predsjednika Vlade Narodnoj skupštini predlaže predsjednik entiteta. To od 18. augusta nije Milorad Dodik, čija je žalba na odluku CIK-a o oduzimanju mandata odbijena. Dodik tu odluku ne prihvata, tvrdi da ostaje na poziciji predsjednika entiteta RS i da će predložiti mandatara u narednih dan ili dva.
Ukoliko Dodik nastavi "glumiti" predsjednika, neće samo akti koje potpiše u toj ulozi biti formalnopravno nevažeći već će i Vlada čijeg predsjednika on predloži također imati takav status. Posljedice takvog poteza se ne bi osjetile samo u entitetu RS, koj bi definitivno snosio najveći teret Dodikove iracionalne politike, već i cijela Bosna i Hercegovina.
Primjer je Fiskalno vijeće BiH, koje ima šest članova. Od tih šest članova, dva su po funkciji predstavnici Vlade RS-a – premijer i ministar finansija. Da bi mogla biti održana sjednica Fiskalnog vijeća, potrebno je da joj prisustvuje najmanje pet članova. Da bi odluke bile pravno valjane, potrebno je da za njih glasa najmanje pet članova i najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda. Dakle, bez ta dva člana nema sjednica Fiskalnog vijeća i nema donošenja novih odluka.
A ako se ta dva nova člana ispred nove Vlade RS-a, izabrane na Dodikov prijedlog, pojave na sjednici i njihovo prisustvo bude prihvaćeno, odnosno ukoliko im se da legitimitet da prisustvuju sjednicama i učestvuju u njihovom radu, to će u praksi značiti učešće u kršenju pravomoćnih presuda Suda BiH i saučesništvo u rušenju ustavnopravnog poretka.
Da li bi Borjana Krišto, Nermin Nikšić ili Toni Kraljević bili toliko naivni ili bezobrazni da prihvate saradnju sa predstavnicima izabranim kršenjem Ustava, zakona i pravomoćnih presuda, teško je procijeniti. Ukoliko bi, njihove odluke, kakve god da su, bile bi pravno nevažeće i lako osporive.
Ista situacija je i sa Upravnim odborom Uprave za indirektno oporezivanje, čiji je član i ministar finansija RS-a. Značajno bi bila otežana i saradnja entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i razmjena informacija između njih, ukoliko bi na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a bio ministar predložen od mandatara kojeg je, s druge strane, predložio Milorad Dodik.
Mogućnost o kojoj se spekuliše, a koju čak insinuiraju i pojedini zvaničnici iz entiteta RS, jeste da je Dodik prenio ovlasti na HDZ-ovog potpredsjednika RS-a Davora Pranjića, koji bi zatim predložio mandatara za novi saziv Vlade.
Međutim, Ustav RS-a ne ostavlja takvu mogućnost. Član 80. propisuje da predsjednik RS-a određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati "u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije". S obzirom da Dodik nije privremeno već trajno spriječen, jasno je da ne može prenijeti ovlasti na bilo kojeg potpredsjednika već se mora birati novi predsjednik.
