Sa bivšim generalnim sekretarom Interpola Ronaldom K. Nobleom sastao sam se više puta. Izgradili smo odlične odnose. Bio je prvi Amerikanac i najmlađi generalni sekretar Interpola u tri mandata od 2000-2014. Prije toga je bio federalni tužilac i visoki zvaničnik u Ministarstvu pravde i Ministarstvu finansija. Predavao je pravo na univerzitetu u New Yorku. Negdje sam pročitao da je posjetio sve zemlje članice Interpola.

Naši ministri vanjskih poslova su "male mace". Tamnoput sa markantnim brkovima i očaravajućim osmjehom, duhovit i šarmantan, bio je izuzetan i prijatan sagovornik. Moj vršnjak, model M 56. Organizirao nam je ručak u njegovom apartmanu u zgradi Interpola u Lionu. Bio je to nesvakidašnji gest pažnje i izvanredne gostoljubivosti. Ronald me je počastio Saint-Félicien-om, vrhunskim francuskim sirom nevjerovatnog ukusa. Ispričao mi je da ga je moguće napraviti u određeno doba godine, samo u toj regiji i nigdje drugo. Nezaboravan kulinarski doživljaj, nesto najljepše što sam u životu pojeo.

Ronald Noble je bio noble, u skladu sa prezimenom. Nomen est omen. Upitao sam ga da li Americi postoji institut "prijetnje nacionalnoj sigurnosti". Odgovorio je potvrdno. "Ko može proglasiti neku osobu da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti" nastavio sam? "Samo sud". A kakve su pravne posljedice za takvu osobu? "Ako je pritvoren ne može biti pušten uz jamčevinu", odgovorio je. Iako nisam pravnik pomislio sam kako je to posve logično. I sada me progoni pitanje zašto Amerikanci nisu i kod nas insistirali na sličnom, pravno utemeljenom i razumnom rješenju?

Sastanak u Vladi Srbije

U okviru dijaloga o normalizaciji i unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa Srbije i BiH, koji su bili važni uslovi na euroatlantskom putu obje zemlje, održao sam sastanak 2009-e u zgradi bivšeg Saveznog izvršnog vijeća u Novom Beogradu (Palata Srbije) sa zamjenikom premijera i ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem. Iskoristio sam priliku da Dačića upozorim da će Srbija rasplamsati nepovjerenje i zaustaviti proces normalizacije ukoliko bude raspisala potjernice u slučaju "Dobrovoljačka", događaje tokom izvlačenja naoružane kolone JNA iz kasarne na Bistriku 02. i 03. maja 1992-e u Sarajevu. Prethodno je JNA kidnapovala predsjednika BiH Aliju Izetbegovića skupa sa delegacijom.

Potjernice će se bez sumnje negativno odraziti na odnose dvije države, jer su pravno neodržive, a politički usmjerene ka destabilizaciji Bosne i Hercegovine. Iako je Haški tribunal pravde 2007-e presudio da je Srbija odgovorna za nesprječavanje počinjenog zločina genocida u BiH ona je zakulisno nastavila besramno kreiranje revizionističkog i lažnog narativa o ravnomjernoj odgovornosti svih strana za agresiju na našu državu. Ova namjera još uvijek živi u političkom mainstreamu entiteta Rs i Srbije, medijima koji ga hrane, a posebno u politički motiviranom procesu za slučaj Dobrovoljačka koji su iznova garnirali Dodikovi pravosudni puleni u domaćem pravosuđu.

Srbija je raspisala potjernice za generalima NATO-a

Dačić je na moj apel isprva reagirao dobro. Rekao je kako je Srbija nekada raspisala potjernice za generalima NATO-a koje je držala odgovornim za bombardiranje Srbije 1999-e. "I šta je bilo", upitao sam radoznalo? "Ma ništa bre, odustali smo od ćoravog posla". Složio sam da se pitanje "univerzalne nadležnosti" ne bi smjelo politizirati i zloupotrebljavati. Srbija nije nadležna za slučaj "Dobrovoljačka", koji se uostalom, nije ni desio na njenoj teritoriji. Kasnije se Dačić pokušao "ograditi" tvrdnjama da političari ne mogu utjecati na nezavisno srbijansko pravosuđe. Pomislio sam "Malo morgen", kao što bi rekao nekadašnji Dačićev šef, vožd Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević koji je skončao u Haagu.

Da ima nezavisno pravosuđe bilo bi u najboljem interesu Srbije, a Boga mi i Bosne i Hercegovine. Ovaj Dačićev manevar sa kobajagi nezavisnim pravosuđem na koji politička vrhuška Srbije nema utjecaja shvatio sam kao dimnu zavjesu, političku mimikriju i upozorenje da moramo biti na oprezu. Bilo bi naivno vjerovati da će Srbija promijeniti svoju politiku tek-tako. Bilo je ispravno i dobrosusjedski što sam pokušao da ih odvratim od loših namjera. Po povratku u Sarajevo zatražio sam od NCB Interpola Sarajevo da me odmah obavijeste ukoliko Srbija počne raspisivati potjernice za našim državljanima.

Potjernice

Srbija je potjernice počela puštati u sistem Interpola u petak poslijepodne, skoro pred kraj radnog vremena. Ciljana operacija, vremenski tempirana da nas ulovi nespremne i da se dobije na vremenu za medijsku eksploataciju. Bio sam jedini ministar koji je ostajao petkom na poslu do kraja radnog vremena, jer ostali bi otputovali u mjesta prebivališta. Bio sam u kabinetu kada su me obavijestili. Naredio sam Uredu za saradnju s Interpolom BiH da odmah kontaktira Glavni sekretarijat Interpola u Lyonu i zatraži povlačenje potjernica protiv više osoba iz BiH, povezanih sa takozvanim slučajem "Dobrovoljačka". Značajnu pomoć pružao mi je zamjenik Ministra pravde Srđan Arnaut.

Raspisivanjem 13 potjernica NCB Interpol Beograd je prekršio član 3. Statuta Interpola i potjernice raspisao isključivo iz političkih razloga. Treba naglasiti da su se srbijansko Tužilaštvo i Ministarstvo pravde odranije oglušili o sve zahtjeve Tužilaštva BiH i Ministarstva pravde BiH, koji su od njih tražili da im ustupe vođenje krivičnog postupka i sve eventualne, do tada prikupljene dokaze u ovom slučaju. U saopćenju Ministarstva sigurnosti je navedeno da je Srbija iskazala namjeru da proizvodi probleme na svim prostorima bivše Jugoslavije, posebno unutar Bosne i Hercegovine, tako što će destabilizovati političku situaciju u našoj zemlji, a istaknutim ličnostima onemogućuti putovanje bilo gdje izvan BiH. Srbija se samoproglasila nadležnom za procesuiranje svih krivičnih djela ratnog zločina na području bivše Jugoslavije, što je nedopustivo s obzirom da je generirala sve ratove. Uprkos činjenicama Srbija još nastoji da zamagli casus belli, čak da druge proglasi suodgovornim i za sve zločine koje je počinila.

Na spisku 'Dobrovoljačka' su imena iz samog političkog, policijskog i vojnog vrha Bosne i Hercegovine koje je trebalo kriminalizirati, a time i osporiti odbrambeno oslobodilački karakter rata koji je vodila Republika Bosna i Hercegovina, međunarodno priznata država.

Medijske vatre

U saopćenju je dalje navedeno da Tužilaštvo BiH vodi istragu o takozvanom slučaju "Dobrovoljačka", a pošto se ovo navodno krivično djelo dogodilo na prostoru Bosne i Hercegovine i njegovi navodni počinioci su državljani BiH evidentno je po međunarodnom i domaćem pravu da je za njihovo procesuiranje nadležno pravosuđe BiH, a ne Srbije. Pod plaštom univerzalne nadležnosti Srbija ozbiljno narušava odnose dvije države. Medijske vatre obostrano su se počele razbuktavati. Srbijanski mediji nagađali su i "očekivali" da će potjernice uskoro postati crvene (Red Notice), o čemu odlučuje Generalni sekretarijat Interpola, ali tek nakon što njegov Pravni odjel ispita i utvrdi pravnu utemeljenost raspisivanja crvenih potjernica. NCB Interpolom Sarajevo, koji je bio u sastavu Ministarstva sigurnosti, 2009-e su rukovodili zamjenici direktora Mirela Znaor i Asim Fazlić.

Nazvao sam Asima koji je bio negdje u Italiji na službenom putu. Zatražio sam od njega da mi hitno, kako-zna-i-umije, dogovori sastanak sa generalnim sekretarom Interpola Ronaldom Nobleom. Poručio sam mu: "Gdje god Noble predloži sastanak ti pristani, ja ću doći." Asim mi se ubrzo javio i rekao da je uspio dogovoriti sastanak u centrali Interpola u Lionu. Nije to bilo lahko jer je Generalni sekretar, po prirodi njegovog posla, jako puno putovao.

Jedinstven stav

Neposredno prije odlaska u sjedište Interpola održao sam sastanak kojem su prisustvovali Ministar pravde BiH Bariša Čolak (HDZ), predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, glavni tužioc Tužilaštva BiH Milorad Barašin i predstavnici Ureda za saradnju s Interpolom BiH. Bio sam prijatno iznenađen, jer smo bez polemike zauzeli jedinstven stav da Bosna i Hercegovina ne treba da hapsi svoje državljane. Bilo bi lijepo da se ovakve stvari često događaju u našoj državi. Nikome nije trebala javna blamaža da npr. bivše članove Predsjedništva BiH i druge visokorangirane funkcionere, patriote i ugledne građane ove zemlje, privodimo sa lisicama na rukama, da bi ih nakon kratkog vremena Sud oslobodio.

Općepoznato je da Bosna i Hercegovina ne izručuje svoje državljane drugim državama. Medijima sam izjavio da nije teško zaključiti ko bi se naslađivao i kome bi odgovarala ta manipulacija i kompromitacija pravne države. "To nikada neću dozvoliti !"