Posljednjih dana svjetska pažnja usmjerena je na Bliski istok, gdje se razvija novi američki prijedlog sporazuma o prekidu vatre i dugoročnom rješenju sukoba u Gazi. Prijedlog ima za cilj okončati sukob između Izraela i Hamasa, uz određene ključne uvjete koje je Washington definirao kao osnovu za trajni mir. Ipak, stavovi uključenih aktera variraju i odražavaju duboke političke, sigurnosne i ideološke razlike.
Netanyahu i njegov pristup prijedlogu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu javno je izrazio podršku američkom planu kao potencijalnom putu prema završetku sukoba. Smatra da prijedlog odražava ključne interese Izraela, naročito obavezu oslobađanja izraelskih talaca koje Hamas drži, kao i cilj demilitarizacije Gaze - uklanjanje vojne moći Hamasa, koju vidi kao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju.
Netanyahu je naglasio da ni Hamas ni Palestinska uprava neće imati kontrolu nad Gazom nakon završetka sukoba, već će se uspostaviti nova, tranzicijska uprava pod međunarodnim nadzorom. Također je postavio stroge uvjete: Hamas mora odmah pristati na demilitarizaciju, osloboditi sve taoce u roku od 72 sata od prihvaćanja prijedloga te se odreći bilo kakve političke kontrole nad Gazom.
Premijer jasno poručuje da Izrael neće tolerirati odbacivanje sporazuma i da je spreman nastaviti vojne operacije ako Hamas ne prihvati uvjete. On ovu priliku vidi kao šansu da se trajno oslabi Hamas, što bi, prema njegovim riječima, doprinijelo sigurnijem i stabilnijem Izraelu.
Trump i Blair u prijedlogu
U javno objavljenom prijedlogu koji je Bijela kuća predstavila, važnu ulogu u poslijeratnom upravljanju Gazom mogli bi imati aktuelni predsjednik SAD-a Donald Trump i bivši britanski premijer Tony Blair. Prema planu, prijelaznu upravu nad Gazom trebala bi preuzeti tehnička i apolitična palestinska struktura, bez učešća Hamasa, dok bi nadzor nad tim procesom obavljalo međunarodno tijelo pod nazivom Odbor za mir.
Na čelu tog odbora bio bi Donald Trump, a među članovima bi se našao i Tony Blair, zajedno s drugim svjetskim liderima i stručnjacima. Komitet bi bio odgovoran za svakodnevno funkcioniranje javnih službi i koordinaciju obnove, uz podršku kvalificiranih Palestinaca i međunarodnih savjetnika, čija imena još nisu objavljena.
Blairova moguća uključenost izazvala je niz reakcija. Kritičari podsjećaju na njegovu ulogu u invaziji na Irak 2003. godine, koja je kasnije diskreditirana zbog netačnih tvrdnji o oružju za masovno uništenje. Među izraženijim glasovima protiv Blairove uloge u Gazi je i UN-ova izvjestiteljica za ljudska prava Francesca Albanese, koja je njegov angažman nazvala "neprihvatljivim".
S druge strane, Blair je Trampov prijedlog nazvao "smjelim i inteligentnim" te je izrazio spremnost na suradnju u uspostavi stabilnosti i obnove Gaze. Njegov institut već neko vrijeme, prema vlastitim tvrdnjama, komunicira s različitim grupama o modelima poslijeratne rekonstrukcije teritorija.
Palestinska uprava, kao i više muslimanskih zemalja, izrazile su opreznu podršku Trampovim naporima da se rat zaustavi, premda s rezervom prema strukturi i rukovodstvu buduće uprave. Istovremeno, brojni palestinski predstavnici, poput Mustafe Barghoutija, upozoravaju da figure poput Blaira simboliziraju kolonijalnu prošlost i izazivaju nepovjerenje među Palestincima.
Stav izraelske opozicije
Izraelska opozicija, predvođena Yairom Lapidom (Yesh Atid) i Bennyjem Gantzem (National Unity), generalno podržava američki prijedlog kao mogući izlaz iz dugotrajne krize, ali iznosi i značajne kritike na račun Netanyahua i njegove vlade. Lideri opozicije ističu važnost konkretnih koraka za okončanje rata, osobito oslobađanja izraelskih talaca, i u prijedlogu vide priliku za prekid sukoba koji je, prema njihovim riječima, postao neodrživ i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta.
Međutim, opozicija optužuje vladu da svjesno odugovlači s prihvaćanjem i provedbom sporazuma iz političkih razloga. Prema njima, Netanyahu strahuje da bi prihvaćanje plana moglo izazvati raspad njegove desničarske koalicije, u kojoj ključni partneri poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha odbacuju svaku vrstu ustupaka Hamasu i protive se prekidu vatre.
Opozicija tvrdi da Netanyahu stavlja lične i koalicijske interese ispred državnih, koristeći rat kao sredstvo političkog preživljavanja u trenutku kada se suočava s ozbiljnim unutarnjim pritiscima, uključujući suđenja za korupciju.
Također ukazuju na izostanak jasne strategije za upravljanje Gazom nakon sukoba. Netanyahu, smatraju, izbjegava donošenje teških odluka o budućnosti teritorija, čime se kriza dodatno produbljuje. Vladi zamjeraju i nedovoljnu angažiranost u razmjeni talaca, sugerirajući da oslobađanje talaca nije stavljeno na vrh prioriteta.
Konačno, opozicija upozorava na manjak transparentnosti u procesu donošenja odluka, koje se, kako tvrde, donose u uskom krugu premijera i njegovih najbližih suradnika, bez šireg uključivanja Kneseta i sigurnosnog establišmenta.
Pogled muslimanskog svijeta
Muslimanske i arapske zemlje na američki prijedlog gledaju s kombinacijom opreza i uvjetne podrške. Iako mnoge pozdravljaju inicijativu za prekid vatre i pružanje humanitarne pomoći Gazi, istovremeno izražavaju ozbiljnu zabrinutost oko pojedinih elemenata prijedloga.
Turska, predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, pozdravila je američke napore, ali istaknula da plan mora biti dugoročan i pravedan, te uvažavati temeljna prava Palestinaca. Sličan stav dijele i Katar, Jordan, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje. Sve one inzistiraju da palestinski narod bude aktivno uključen u proces odlučivanja te kategorički odbijaju ideju o bilo kakvom prisilnom preseljenju Palestinaca iz Gaze.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) pozivaju Izrael da prihvati američki plan, ali istovremeno upozoravaju na moguću aneksiju dijelova Zapadne obale, što bi, prema njihovom mišljenju, ugrozilo proces normalizacije odnosa između Izraela i arapskih zemalja.
Organizacija islamske saradnje (OIC), kao i više arapskih država, formulirala je i alternativne prijedloge. Oni naglašavaju potrebu za rješenjem koje uključuje stvaranje palestinske države u granicama iz 1967. godine, s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Također odbacuju svaki plan koji bi doveo do promjene demografske strukture Gaze ili njezine potpune depopulacije.
Najveća zabrinutost muslimanskog svijeta tiče se mogućeg pokušaja nametanja tranzicijske uprave bez pristanka palestinskog naroda, čime bi se, prema njihovim tvrdnjama, narušila politička autonomija Palestinaca. Mnoge zemlje strahuju da bi prijedlog mogao poslužiti kao opravdanje za nastavak izraelske kontrole nad teritorijem i daljnje uskraćivanje palestinskih prava.
Mogući epilog
Američki prijedlog za Gazu predstavlja potencijalni iskorak prema prekidu dugotrajnog sukoba. On nudi okvir za prekid vatre, oslobađanje talaca i demilitarizaciju Gaze, uz naznake tranzicijske uprave koja bi trebala zamijeniti Hamas. Izraelski premijer Netanyahu ga vidi kao priliku za ostvarenje ključnih sigurnosnih ciljeva, ali uz stroge uvjete i uz zadržavanje mogućnosti nastavka vojnih operacija.
Opozicija podržava temeljne ciljeve prijedloga, ali izražava duboko nezadovoljstvo načinom na koji vlada pristupa njegovoj provedbi. Smatraju da Netanyahu izbjegava odgovornost, odugovlači iz političkih razloga i ugrožava šanse za stvarni mir.
Muslimanski svijet, iako podržava prekid vatre i mirno rješenje, postavlja jasne crvene linije: plan mora uključiti palestinski narod, poštovati njihova prava i izbjeći svaku formu prisilnog preseljenja ili nametnute uprave.
U konačnici, uspjeh prijedloga ovisi o političkoj volji svih strana da postignu kompromis koji će zadovoljiti osnovne sigurnosne potrebe Izraela i legitimne težnje Palestinaca. Bez toga, opasnost od nastavka sukoba i regionalne destabilizacije ostaje visoka, a stanovništvo Gaze i dalje izloženo neizvjesnosti i patnji.
