Drveće u urbanim sredinama ima višestruku korist za stanovnike grada. Od njihovog blagostanja do biodiverziteta, također može pomoći u sekvestraciji ugljičnog dioksida i pomoći gradovima da se bolje prilagode globalnom zagrijavanju. Stvaranjem ostrva hladnoće, prisustvo drveća posebno može sniziti temperaturu grada za nekoliko stepeni tokom toplotnih talasa.
Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, u 38 evropskih gradova udio urbane teritorije pokrivene krošnjama drveća je u prosjeku bio 30 posto.
Nordijski gradovi (Norveška, Finska) imaju najobimniji biljni pokrivač. Prekriven drvećem do 72 posto, Oslo je ubjedljivo na vrhu ljestvice. Bern (Švicarska) i Ljubljana (Slovenija) su dvije druge najzelenije prijestolnice u Evropi (gledano s neba), sa drvećem koji pokriva oko polovine urbane teritorije.
Grad Pariz je znatno lošiji od evropskog prosjeka. Sa stopom vegetacije od 20 posto, francuski glavni grad je iza Madrida (39%) i Rima (24%). Zelenilo je još rjeđe u Atini, gdje drveće pokriva samo desetinu urbane površine, dok glavni grad Kipra, Nikozija, zatvara rang liste proučavanih gradova, sa stopom od samo 4 posto.