U dokumentu napisanom na 111 stranica Madrid je predstavio svoje prioritete među kojima je na prvom mjestu osnaživanje Evropske unije. Jedan od stubova svoje vanjske politike nazvao je "Više Evrope" u sklopu kojeg će špansko ministarstvo vanjskih poslova zagovarati "integriraniju i autonomniju EU" koja bi bila "protagonist u svijetu".
Zemlja od 47 miliona stanovnika se želi pozicionirati snažnije unutar bloka 27 država nakon što je iz njega istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Madrid namjerava zauzeti mjesto Londona te aktivno voditi politiku s Berlinom, Parizom, Rimom i Varšavom. Upravo s tih pet površinom i stanovništvom najvećih zemalja nastojat će učvrstiti bilateralne odnose, a također i sa susjednim Lisabonom.
"Ojačati bilateralne sastanke na vrhu s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Poljskom i Portugalom koristeći njihov potencijal i produbljujući mehanizme redovne suradnje", navedeno je u dokumentu objavljenom na internetskoj stranici ministarstva vanjskih poslova.
Španija je jedna od zemalja koja povlači više novca iz zajedničkog proračuna EU-a nego što u njega uplaćuje pa su njezine najveće političke stranke sklone projektu iz Bruxellesa.
"Produbljenje evropske izgradnje ključno je za Španiju koja se predano zauzima za integriraniju i federalnu Evropu", piše u dokumentu u kojem se priželjkuje "jedinstveni glas EU-a" po pitanju vanjske politike.
Španija je jedna od pet zemalja EU-a koje nisu priznale odcjepljenje Kosova od Srbije. Premda se u dokumentu ne spominje njezina buduća pozicija po tom pitanju, navedena je želja za približavanjem zemalja Zapadnog Balkana članstvu u EU.
"Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Španija nastoji očuvati evropsku perspektivu zemalja te regije i potaknuti svoje bilateralne odnose s njima, priključujući se njihovom napretku prema pristupanju EU-u", piše u španskoj strategiji.
Španija također želi oživjeti pomalo zamrli projekt Unije za Mediteran.
"Želimo dati impuls južnom susjedstvu EU-a i Uniji za Mediteran", navelo je špansko ministarstvo u dokumentu.
Krajem novembra u Barceloni je održan trodnevni forum Unije za Mediteran na kojem se tražio način za jačanje saradnje država koje izlaze na Sredozemno more. Forum je održan na 25. godišnjicu "Procesa iz Barcelone", deklaracije i konferencije kojom je 1995. otpočela suradnja evropskih zemalja sa susjednim državama južnog i istočnog Sredozemlja.
Ta je saradnja dovela 2008. do stvaranja Unije za Mediteran, institucije sa sjedištem u Barceloni koju čine 42 zemlje.
"Nakon organiziranog petog Foruma Unije za Mediteran u 2021. godini ćemo aktivno predsjedavati dijalogom 5 + 5 Zapadnog Mediterana", stoji u strategiji.
"Dijalog 5 + 5 Zapadnog Mediterana" je sastanak država zapadnog dijela Sredozemnog mora na kojem s evropske strane sudjeluju Španija, Portugal, Francuska, Italija i Malta a s afričke Maroko, Alžir, Libija, Mauritanija i Tunis.
Prvi takav forum bio je održan 1990. godine u Rimu s ciljem unapređenja suradnje dviju obala Mediteranskog mora.
Izvor: Hina
