Američki vrhovni sud, kojim u novije vrijeme dominiraju konzervativne sudije, 24. juna 2022. de facto je učinio nevažećom presudu Roe v. Wade (Roe protiv Wade), kojom je 1973. pravo na pobačaj Amerikankama zagarantirano Američkim ustavom. Ovom historijski značajnom odlukom koja će imati ozbiljne posljedice ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama već i u ostatku svijeta Američki vrhovni sud učinio je nevažećom prethodnu odluku istog suda od prije skoro pet decenija, kojom je Amerikankama bilo Ustavom zaštićeno pravo na prekid trudnoće (pobačaj).
Originalna presuda, koja je bila na snazi skoro pola stoljeća, nakon 24. juna 2022. jeste nevažeća. Većina sudija ovog najvišeg američkog suda donijela je ovu historijsku odluku s obrazloženjem da je sudska odluka u korist Roea, koja je donesena 1973. od suda jednog distrikta u državi Teksas, a koju je kasnije potvrdio Američki vrhovni sud, bila pogrešna jer je donesena na bazi slabih argumenata, slabo potkovana dokazima i kao takva štetna do te mjere da ju se može tretirati zloupotrebom sudskih ovlaštenja.
Kao posljedicu, ova presuda imat će prilagođavanje zakona koji reguliraju ovo pitanje u gotovo polovici američkih federalnih jedinica (država), i to odmah, nakon čega će uslijediti dodatne zakonske restrikcije. Šta to praktično znači za američke žene? To znači da one više neće imati pravo na vršenje abortusa (pobačaja) u većini američkih država. Osim toga, to također znači da će pitanje abortusa kao i centralna uloga Vrhovnog suda SAD-a najvjerovatnije doći u fokus kao glavno političko pitanje na predstojećim američkim izborima za Kongres, a kasnije i na predsjedničkim izborima. Sudije koje su podržale ovu najnoviju sudsku odluku imenovali su bivši predsjednici George W. Bush i Donald Trump (koji je imenovao troje sudija), dok su protiv ove odluke bile sudije koje su imenovali predsjednici Bill Clinton i Barak Obama.
Kritičari ove sudske odluke tvrde da će mlade žene u Americi danas živjeti s manje prava nego njihove majke ili bake. Sudska odluka praktično znači da žene, nakon začeća, više nemaju pravo odlučivanja o tome da li će ili neće roditi začeto dijete. To znači da država svojom silom zakona ima pravo da tu osobu prisili da trudnoću dovede do kraja makar to bilo i unatoč visokim personalnim i porodičnim poteškoćama i rizicima. Milioni Amerikanki, vjeruju sudije koje su bile protiv ove odluke, ovom sudskom odlukom izgubile su temeljno Ustavom zagarantirano pravo i zaštitu koju su uživale prije ove odluke.
Odluka Vrhovnog suda SAD da Ustavom odluku slučaja Roe protiv Wadea odjeknula je i širom svijeta. Na taj način SAD se distancirao od svojih ključnih liberalnih saveznika u oblasti reproduktivnog zdravlja. Britanski premijer Boris Johnson je rekao da ista “očigledno ima ogroman utjecaj na razmišljanje ljudi širom svijeta” i nazvao je odluku suda “velikim korakom nazad”. Drugi svjetski lideri također su osudili ovu odluku, a protiv ove odluke održavaju se i protesti u gradovima Evrope. Ovaj potez suprotstavlja se globalnom liberalnom trendu ka slobodnijem pristupu pobačaju i SAD pozicionira u mali klub zemalja.
Od 36 zemalja koje odsjek za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda definira kao razvijene ekonomije, sve osim Poljske i Malte dozvoljavaju pobačaje na zahtjev ili na širokim zdravstvenim i socioekonomskim osnovama, prema Centru za reproduktivna prava (CRR), koji se zalaže za bolji pristup pobačaju i prati zakone širom svijeta po tom pitanju. Odluka Američkog vrhovnog suda suprotna je globalnom trendu liberalizacije zakona o pobačaju posljednjih godina, među kojim prednjači Meksiko. Sjeverni susjed SAD-a Kanada jedna je od rijetkih zemalja koja dozvoljava abortus u bilo kojem trenutku tokom trudnoće. Premijer Justin Trudeau kritizirao je poteze SAD-a američkih država da otežaju pristup abortusima, a u petak je osudio presudu kao “užasavajuću”. Većina zemalja Evropske unije, uključujući one u G7, dozvoljavaju pobačaj uz ograničenja trudnoće, a najčešće je to 12 sedmica.
Naravno, ova odluka Američkog vrhovnog suda nije došla preko noći, ona je rezultat dugogodišnjih rasprava, neslaganja i sukoba unutar američkog društva, intelektualne i akademske zajednice i u konačnici je ishod dubokih podjela u američkom društvu. Ipak, više nego bilo što drugo, to je trijumf konzervativnih i vjerskih snaga u američkom društvu koje reflektiraju pomak ka konzervativnim vrijednostima porodice i moralnih principa koje podupire religija, a znak su slabljenja sekularnog i ateističkog liberalizma koji dominira američkim političkim diskursom proteklih decenija.
Prema većini sunitskih muslimanskih učenjaka, abortus je dopušten iz zdravstvenih razloga ako se izvrši prije 120 dana. Ako postoji velika opasnost za majku ili dijete, tada se rok može produžiti. Ipak, neke liberalne muslimanke, a ne samo feministkinje, među njima u Americi protive se odluci Američkog suda. Asifa Quraishi-Landes, pravnica i profesorica na Univerzitetu Wisconsin-Madison, gdje predaje islamsko pravo, kaže da se vjerske manjine u SAD-u osjećaju neprimijećenim. Ona insistira da bi žene trebale biti u mogućnosti i dalje ići svom imamu ili rabinu kako bi same donosile odluke umjesto da se bore s odlukama koje im nameće država. Prema njenom mišljenju, to je signal da se zakoni države usklađuju s jednim partikularnim stajalištem unutar kršćanske zajednice, a zakonodavna moć države koristi se da nametne jedno partikularno kršćansko stajalište.
To bi, navodi Quraish-Landis, trebalo biti zabrinjavajuće za svaku vjersku manjinu. Konzervativni muslimani, pak, na odluku Vrhovnog suda gledaju kao da je ona slična “šerijatu”. Ipak, prema Quraishi-Landes, podrškom odluci Vrhovnog suda nepotrebno se muslimane uvlači u debatu kojom rukovodi kršćanska desnica u njenom okršaju s pristalicama LGBTQ koje želi zabraniti, zajednice i pravima žena u Americi koje ona želi izbjeći. Denise Ziya Berte iz projekta “Peaceful Families” vjeruje da je poništavanje presude Roe protiv Wadea u principu odraz “kršćanskih standarda, navodeći kako islam to pitanje ne rješava na identičan način. Neke liberalne muslimanke u Americi tvrde da je ukidanje Roe protiv Wadea državno sankcionirano, državno nametnuto, rodno utemeljeno nasilje nad ženama i reflektira odnos moći među spolovima, a vezuje ga i za problem nasilja nad ženama, jer ženu onemogućava da gospodari svojim tijelom ili ima pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući kontrolu vlastitog tijela.
Društveni pokret koji se protivi pravu žena na pobačaj u Americi jedan je od najsnažnijih društvenih kampanja kojim rukovode najpasioniraniji protivnici pobačaja. Ovom sudskom odlukom pokret je doživio svoj vrhunac i može se reći da je postigao svoj zadati cilj. U konačnici, Odluka Vrhovnog suda znači da će o pravu Amerikanki na abortus biti odlučivano od pojedinačnih država i da će o tome odlučivati građani, odnosno glasači u tim državama. Ono što je Vrhovni sud presudio jeste da pravo na abortus više neće biti Ustavom zagarantirano pravo, a da će države o tome odlučivati u skladu s interesima svojih građana.
Države imaju pravo da zakonski uređuju ovo pitanje, posebno ako se radi o mjerama zaštite života majke u svim stadijima njene trudnoće, ali i da stanu ukraj okrutnim i barbarskim medicinskim zahvatima i procedurama, u cilju očuvanja integriteta medicinske profesije, kao i radi prevencije diskriminacije na bazi rase, spola, ili prema osobama s posebnim potrebama, uključujući i sprečavanje abortusa u slučajevima kada se ustanove određene anomalije fetusa koje mogu ukazivati na abnormalnost. Odluka Ustavnog suda je temeljita i detaljna do te mjere da daje slobodu i mogućnost zakonodavstvima pojedinačnih američkih država da, ako nađu za shodno, u potpunosti zabrane vršenje abortusa iz bilo kojeg razloga. To također znači da u odsustvu ove ustavne zaštite više neće biti ni prava maloljetnica na pobačaj.
S druge strane, Clarence Thomas, jedan od sudija Američkog vrhovnog suda, ukazao je na mogućnost da bi ova odluka od 24. juna 2022. također mogla biti smatrana stanovitim pravnim presedanom jer bi se mogla koristiti kao argument za obaranje i poništavanje drugih pravnih slučajeva kao što su slučajevi legalizacije istospolnih brakova. Zbog toga, smatra Thomas, u budućnosti moramo voditi računa o svim drugim presedanima jer su i oni, kako se to može potvrditi, također pogrešni. Liberalne sudije Američkog vrhovnog suda se boje da se ova odluka neće odnositi samo na abortus, već bi mogla biti iskorištena kao početak revizije drugih sudskih odluka u skladu s konzervativnim uvjerenjima sudija koje danas dominiraju Američkim vrhovnim sudom. Posljedice ove odluke, sasvim je sigurno, rezultirat će zabranom pobačaja na nivou država.
Neke američke države konzervativnije tradicije kao što su Mississippi, Sjeverna Karolina i Wisconsin decenijama baštine tradiciju zabrane abortusa, tako da je sasvim za očekivati da bi se ove, ali i druge države, mogle vratiti pravnoj praksi koja je prethodila historijskoj odluci Roe protiv Wadea od 1973. Vlasti ovih američkih država mogli bi jednostavno zatražiti primjenu zakona koji su važili prije ove sudske presude; država Michigan, čiji zakon donesen 1931. abortus drži kao krivični prekršaj. Američki konzervativci to podržavaju, a demokrati se suprotstavljaju i pokušavaju spriječiti povratak ovih i sličnih zakona.
Sue Liebel, iz vodeće američke nevladine organizacije za borbu protiv pobačaja “Pro-Life America”, rekla je da očekuje da će zvaničnici u mnogim državama pod kontrolom republikanaca poduzeti brze mjere da pobačaj učine nezakonitim u skladu s odlukom Vrhovnog suda, koji je svojom odlukom uklonio pravo Amerikankama na ustavnu zaštitu glede prava na pobačaj. U novije vrijeme mnoge su američke države također usvojile zabranu abortusa u različitim fazama trudnoće. Ipak, sudovi su blokirali mnoge od tih zakona kao odgovor na pravne izazove, uključujući zakone u državama Georgia, Ohio i Idaho, koji zabranjuju pobačaj nakon šest sedmica trudnoće. Međutim, nakon odluke Vrhovnog suda, ti bi zakoni mogli odmah stupiti na snagu.
Isto tako, zakon koji je nedavno donesen u državi Oklahoma, prema kojem je čin abortusa krivično djelo kažnjivo zatvorskom kaznom, moglo bi postati važeće. Julie Rikelman, direktorica za sudske sporove u Centru za reproduktivna prava, tvrdi da će nakon ove sudske presude uslijediti ogromna promjena u nevjerovatno kratkom periodu. Odluka Vrhovnog suda mogla bi također potaknuti uvođenje mnoštva drugih ograničenja u smislu gdje, kome i pod kojim uvjetima može biti omogućen abortus. Naprimjer, to može utjecati na zakone koji zahtijevaju obavještavanje roditelja ili pristanak za abortuse koji uključuju maloljetne pacijente, a može imati i reperkusije na druge zdravstvene propise za ljekare i klinike za koje mnoge medicinska udruženja tvrde da su nepotrebni, skupi i da ih je naprosto teško poštovati. Liebel također navodi da bi guverneri nekih američkih država mogli razmotriti sazivanje posebnih sjednica kako bi se usvojili novi zakoni, kao odgovor na najnoviju odluku Vrhovnog suda.
Pravni stručnjaci vjeruju da će pomenuta odluka suda pokrenuti lavinu novih pitanja kojim će se morati baviti i drugi sudovi. Advokati Centra za reproduktivna prava predviđaju da bi kao posljedica ove odluke moglo doći do “pravnog haosa” u nizu država širom SAD-a. Uslijedit će i bitke na državnim sudovima, jer ustavi nekih američkih država imaju mehanizme zaštite prava na abortus bez obzira na tumačenje Američkog ustava, koje pripada Vrhovnom sudu. U državi Florida, naprimjer, američka unija za građanske slobode i druge grupe za reproduktivna prava osporava zabranu pobačaja u trajanju od 15 sedmica po uzoru na zakon Mississippija, na osnovu toga što krši zaštitu prava na privatnost zagarantiranu Ustavom Floride.
Analitičari američke unutrašnje politike i eksperti za pitanje borbe konzervativaca i liberala za dominaciju američkim političkim diskursom vjeruju da pokret protiv pobačaja neće biti zadovoljen i neće stati ovom najnovijom pobjedom. Tog je stava i profesorica prava Leah Litman s Univerziteta Michigan, koja tvrdi da bi se, “sljedeći put kada republikanci osvoje kontrolu nad Senatom, bijelom kućom i predstavničkim domom, kao predmet rasprave vjerovatno mogla naći zabrana abortusa na nivou SAD-a.
Amerika je danas duboko podijeljeno društvo. O tome je prije više od deceniju pisao poznati politolog s Harvarda Samuel Huntington u svojoj knjizi Who Are We (Ko smo mi). Jedna od najdubljih podjela, pored podjela na bazi rase i klase, jeste ideološka podjela. Ona se najbolje ogleda u nadmetanju dva tabora koji su u Americi poznati kao pobornici života (pro-life), koji se suprotstavljaju pravu na pobačaj, i njihovi protivnici poznati kao (pro-choice), koji zagovaraju pravo Amerikanki na slobodu izbora glede začeća, uključujući Ustavom garantirano pravo na obustavu trudnoće. Protivnici odluke Američkog vrhovnog suda iz pro-choice tabora idu tako daleko da su odluku Vrhovnog suda okarakterizirali ne samo nelegitimnom već također znakom navodnog fašizma, koji je demonstrirao Vrhovni sud. Odluka Vrhovnog suda SAD-a, koja se smatra historijskim dostignućem liberalnih prava i sloboda individue, a koja je donesena 1973. i koja je poznata kao slučaj (Roe v Wade) donesena je u omjeru sedam naprema dva.
Ta odluka znači da je pravo Amerikanki da prekinu trudnoći po vlastitom izboru zaštićeno Američkim ustavom. Ova je odluka američkim ženama dala apsolutno pravo da u prva tri mjeseca trudnoće (trimestar) odlučuju da li će nastaviti trudnoću ili je okončati. Naravno, odluka je ostavila mogućnost određenih restrikcija u drugom trimestru i pravo zabrane pobačaja u trećem. Uprkos tome, kao rezultat društvenih gibanja neke odluke protiv prava na abortus ukorijenile su se u nekim zakonodavstvima, u petnaestak američkih država.
U svojoj najnovijoj sesiji Vrhovni sud SAD-a razmatrao je pravni slučaj “Dobbs protiv Ženske organizacije za pitanja zdravlja”. U pitanju je organizacija “Jackson” pa je time i ovaj slučaj nazvan (Dobbs v Jackson Women's Health Organization). Slučaj se odnosi na tužbu protiv države Mississippi koja je osporila pravo na abortus za koje se zalaže pomenuta organizacija, i to nakon 15 sedmica trudnoće. Presudivši u korist države Mississippi, konzervativna većina Američkog vrhovnog suda praktično je uklonila pravo Amerikankama na ustavnu zaštitu glede pobačaja koja je važila od 1973.
U korist ove presude glasalo je pet sudija: Samuel Alito, Clarence Thomas, Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett. Predsjedavajući Vrhovnog suda John Roberts napisao je posebno obrazloženje u kojem je rekao da, iako podržava odluku suda države Mississippi u ovom slučaju, on ne želi ići dalje od toga. Troje sudija su se suprotstavili odluci većine. To su Stephen Breyer, Sonia Sotomayor i Elena Kagan. Oni su rekli da to čine kivni na ovaj sud, ali i ožalošćeni zbog miliona Amerikanki koje su danas izgubile temeljno pravo na ustavnu zaštitu.Treba istaknuti da je značaj ove presude u tome što ona predstavlja reverziju presedana koji je donio sam ovaj sud 1973. Radi se o jednom izuzetno rijetkom potezu koji će, sasvim sigurno, pokrenuti novi val političkih borbi u Americi, koje će, u konačnici, još više podijeliti ionako podijeljenu naciju.
Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je Odluku Vrhovnog suda svoje zemlje i pozvao Amerikanke koje žele obaviti pobačaj da svoje pravo iskoriste u onim državama u kojim je to još uvijek moguće. Kao reakcija na ovu odluku, neke američke države u kojim su na vlasti demokrati, poput Kalifornije, Novog Meksika i Michigana, najavile su mjere kojim bi se pravo na pobačaj obuhvatilo ustavom datih država. Konzervativnije države, pak, poput Mississippija, pozdravile su odluku najvišeg suda zemlje. Tako je guverner ove države Tate Reeves izjavio da je pomenuta odluka Vrhovnog suda odluka toliko značajna da je konačno pomogla Americi da se oslobodi jedne od najvećih historijskih nepravdi u njenoj povijesti. “Ova će odluka pomoći da puno više malih srca zakuca i mladih života poživi”, rekao je. “Ovo je dan radosti”, napisao je ovaj američki guverner.
Jedan od najvećih kritičara presude Roe protiv Wadea, bivši američki potpredsjednik Mike Pence, poznat kao otvoreni kritičar prava na pobačaj, izjavio je da bi svetost života morala biti zaštićena zakonom u svim američkim državama. Demokratski oponent odluke Vrhovnog suda, visoka dužnosnica Američkog kongresa Nensi Pelosi kritizirala je odluku Vrhovnog suda, kazavši kako je Vrhovni sud Amerike, kojim danas dominiraju republikanske sudije, “postigao mračne i ekstremne ciljeve ove partije”. “Američke žene danas imaju manje slobode nego su je imale njihove majke”, kazala je Pelosi, nazvavši odluku suda “okrutnom i srceparajućom”.
Sasvim je sigurno, s obzirom na sve veći konzervativni trend u Americi, da će ova odluka Vrhovnog suda imati posljedice i po druge slične presude koje bi mogle biti opovrgnute kao odraz društvenih, političkih i ideoloških trvenja u ovoj najmoćnijoj državi koja želi biti primjer drugim državama u svijetu po svojoj demokratiji i liberalnim slobodama. Ova odluka, kako je rekao sudija Thomas, pomoći će da se bolje sagledaju i druge presude koje se uzimaju kao pravni presedani. On je posebno istakao presude koje se tiču nekih ključnih pitanja, kao što su pravo na kontracepciju, zakone koji se odnose na sodomiju i zakone kojim se garantira pravo na istospolne brakove.
Presuda Američkog vrhovnog suda imat će dalekosežne i višestruke posljedice kako u Americi, tako i u drugim državama u kojim Amerika ima utjecaja, jer označava ozbiljan pomak ka zaštiti života i porodice. Ova će presuda, sasvim je sigurno, oslabiti poziciju nekih novih pokreta koji pod okriljem liberalizma i borbe za ljudska prava svoje partikularne vrijednosti žele nametnuti čak i izrazito vjerničkim sredinama kao normalne norme ponašanja iako se one protive široko prihvaćenim vjerskim principima i tradicionalnim porodičnim vrijednostima, podrivajući pritom osnovnu ćeliju ljudskog društva.
