Otkako je početkom marta 2020. godine u Bosnu i Hercegovinu stigla pandemija, traju prijepori o tome šta je uzrok smrti osoba zaraženih virusom SARS-CoV-2. Nastranu tvrdnje o kojima nema smisla raspravljati, kako virus uopće ne postoji, kako je sve to dio neke velike svjetske zavjere, ali ima dosta i onih koji smatraju da uzrok smrtnosti nikako ili uglavnom nije ovaj virus, da se umire od drugih bolesti a da prisutnost virusa korona kod umrlih ili ništa ne znači ili samo ubrzava neminovno.
Mjesecima se, kao argument za različite teorije, iznose podaci o tome da smrtnost u Bosni i Hercegovini nije povećana tokom pandemije, odnosno da je čak i manja nego prethodnih godina. I zaista, prvih mjeseci ove godine tako je uglavnom i bivalo, sve do ljeta, kada se u cijeloj državi znatno povećava broj umrlih čija je smrt dovedena u vezu s koronom. Povećana ukupna smrtnost u prvom periodu pandemije nije ni mogla biti statistički evidentirana kao neka vidljiva promjena jer je u cijelom prvom dijelu godine, od početka marta do kraja jula, ukupno evidentirano manje smrtnih slučajeva povezanih s virusom korona nego u augustu. Od početka pandemije pa do jula, za pet mjeseci, umrlo je 159 osoba, a samo u augustu imamo evidentirana 183 smrtna slučaja pripisana zarazi virusom korona.
Prema podacima koje je na svojoj službenoj stranici objavio Federalni zavod za statistiku, u Federaciji BiH od augusta do oktobra 2020. godine ukupno je umrlo 6.460 osoba. U istom periodu prošle godine u Federaciji BiH umrle se 5.154 osobe. Budući da od godine do godine postoje stanovita odstupanja u broju umrlih, potrebno je za provjeru uzeti i višegodišnji prosjek za promatrani period. Kada se uporede i saberu podaci za petogodišnji period, od 2015. do 2019. godine, dobije se tromjesečni (august – oktobar) prosjek od 5.106 umrlih. To znači da su 2020. godine umrle 1.354 osobe više nego u petogodišnjem prosjeku, odnosno, smrtnost je u Federaciji BiH za promatrani period u odnosu na prethodnih pet godina povećana za 26,5 posto.
U istom periodu, dakle, od 1. augusta do 31. oktobra, prema evidenciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH umrlo je 639 osoba koje su bile pozitivne na SARS-CoV-2. Otkud tolika razlika? Uslijed čega je umrlo još 715 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek? Umiru li ljudi u Federaciji u većem broju od COVID-a a da nisu ni evidentirani kao zaraženi?
Odgovor na ovo pitanje trebaju dati stručnjaci, a pomoći će nam i statistika koju će tokom sljedeće godine objaviti Federalni zavod za statistiku, kada će detaljno biti objavljeni uzroci smrti u Federaciji BiH za cijelu 2020. godinu. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da preopterećenost zdravstvenog sistema utječe na povećanje smrtnosti od bolesti koje nisu izravno povezane s virusom korona. S tim u vezi, treba imati na umu da pandemija utječe višestruko na povećanu smrtnost: 1) imamo osobe koje umiru od COVID-a tako što je on glavni uzrok smrti; 2) COVID-19 javlja se kao posredni uzročnik, kada na smrt utječe u kombinaciji s jednom ili više bolesti od kojih osoba inače boluje; 3) neke osobe umiru i zato što zbog opterećenosti zdravstvenog sistema ili iz drugih razloga ne dolaze do pravovremene liječničke pomoći; 4) posljedice izolacije, smanjenog kretanja i nedovoljne socijalizacije ili gubitak radnog mjesta u nekim sredinama utječu na povećani procent samoubistava ili ubistava; 5) na kraju će se javiti i dugoročne posljedice pandemije, kao što su povećani alkoholizam, sukobi u porodicama, povećan broj razvoda, što će vjerovatno utjecati i na povećanje smrtnosti, ali i smanjenu reprodukciju u dužem periodu i s odgođenim učinkom, a o čemu se provode relevantne znanstvene studije.
Povećana smrtnost u augustu, septembru i oktobru nije jednako raspoređena po kantonima, ali ni po mjesecima. Ukupno gledano, smrtnost je naviše porasla u Zeničko-dobojskom kantonu, za 45,6 posto, a najmanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, za 2,5 posto. Visoko povećanje smrtnosti imamo i u Tuzlanskom kantonu (30,9 posto) te u Zapadnohercegovačkom kantonu (29,2 posto).
U analizirana tri mjeseca najveće povećanje smrtnosti na nivou Federacije BiH zabilježeno je u septembru i iznosilo je 33,6 posto. U tom mjesecu zabilježen je pad smrtnosti od 3 posto u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok je u Posavskom kantonu ukupna smrtnost bila povećana za 52,2 posto. U augustu je na nivou Federacije BiH ukupna smrtnost porasla za 22,5 posto, a u oktobru za 23,7 posto.
Podaci koji se očekuju za novembar i decembar mogli bi biti i gori s obzirom na to da je u ovim mjesecima smrtnost povezana s COVID-om mnogo veća nego u prethodnom periodu. U novembru je registriran 781 smrtni slučaj od posljedica zaraze virusom korona, što je gotovo jednako kao u cijelom periodu od početka pandemije do kraja oktobra. Ni u decembru stanje u Federaciji BiH nije mnogo drukčije. Za prve tri sedmice registrirano je već 425 smrtnih slučajeva povezanih s virusom SARS-CoV-2.
Bosna i Hercegovina među pet najgorih u svijetu
Na internetskoj stranici worldmeter objavljuju se svakodnevno informacije o broju testiranih, oboljelih, oporavljenih i umrlih od COVID-19 širom svijeta. U podacima koji se tu mogu naći, navodi se i broj umrlih u odnosu na ukupnu populaciju u svakoj od država. Među više od 200 “država i teritorija”, Bosna i Hercegovina nalazi se na četvrtom mjestu po stopi smrtnosti u odnosu na broj stanovnika. Na dan zaključenja ovog broja, 22. decembra, na milion stanovnika Bosne i Hercegovine, njih 1.159 bili su registrirani kao umrli od virusa korona. Od Bosne i Hercegovine gore stoje samo Slovenija (1.163), Belgija (1.610) i San Marino (1.649). Među deset država s najvišom stopom smrtnosti u odnosu na broj stanovnika još su Italija (1.156), Peru (1.120), Sjeverna Makedonija (1.111), Andora (1.060), Španija (1.053) i Crna Gora (1.010). Ovih deset zemalja trenutno su, uz Veliku Britaniju (1.004), jedine države na svijetu u kojima je na svakih hiljadu stanovnika registriran barem jedan umrli od posljedica zaraze virusom korona.
