Veterani 63. padobranske brigade (poznatiji kao niški specijalci) odali su počast i položili vijence na spomenik strijeljanima 1941. godine u Kragujevcu, nakon čega su otišli na protestni skup "Sretnemo se na Sretenje", koji organiziraju studenti u centru tog grada. Ovo je vijest objavljena je na svim portalima 15. februara, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini. Brojni videosnimci preplavili su društvene mreže i svi su se divili "veteranima" koji su podržali studente u Kragujevcu. 

"Kao i u Novom Sadu, i danas je u Kragujevac stigla 63. padobranska brigada, umarširala onako kako dolikuje ratnim veteranima". Rečenica je koja se može pronaći u brojnim medijiskim objavama od prije dva dana, a koju su kao "ludi" dijelili po društvenim mrežama čak i u Bosni i Hercegovini, a mnogi se divili.   

Uloga Aleksandra Vulina

- Za Vulinovog ministrovanja odbranom Srbije vraćen je naziv 63. padobranskoj brigadi i 72. specijalnoj brigradi, kao dio projekta vraćanja izgubljene vojne tradicije Vojsci Srbije, iako ta tradicija ima više poraza nego pobjeda - podsjeća u razgovoru za Stav vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović. 

Ova jedinica, nastavlja on, bila je vrh koplja tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

- Upravo 63. padobranska brigada je učestvovala u blokadi i zauzimanju aerodroma Sarajevo još i prije otpočinjanja opsade glavnog grada i deblokadi kasarne u Čapljini sredinom aprila 1992. godine i od tog momenta aktivno je bila uključena u gotovo sva ratna djelovanja u okviru agresije na Republiku BiH. Učešće i 72. brigade, a zatim i dijelova 63. padobranske brigade, u borbama oko Sarajeva dobro je poznato - ističe Ahatović. 

Povodom obnove 63. padobranske brigade, prije šest godina, zvaničnici Srbije su podsjetili na neke "rezultate" njenih vojnika i starješina u ratovima koje su oni 90-tih godina vodili prvo u Sloveniji, pa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a onda i na Kosovu. Naravno, nisu spomenuli učešće niških specijalca u Sarajevu, u maju 1992. godine, jer tu su, unatoč svojoj desantnoj sposobnosti, naoružanju i opremi, doživjeli poraz, vjerovatno jedini u historiji njihove brigade.

63. Padobranska brigada je 90-tih bila u sastavu Korpusa Ratnog zrakoplovstva JNA čiji je komandant bio generalmajor Ljubiša Veličković, koji je kao vojni pilot poginuo 1999. godine. Niški specijalci su tajno prebačeni u Sarajevo i tadašnji upravnik Vojne bolnice (danas Opća bolnica), pukovnik Tomislav Taušan, smjestio ih je u dio te bolnice. Oni su imali zadatak da u sadejstvu sa jedinicom pukovnika Milana Šuputa učestvuju u zaposjedanju zgrade Predsjedništva RBiH. Znamo svi šta se potom odigrali 2. maja 1992. i kako su završili niški specijalci. 

Njihovo učešće u agresiji na RBiH spominje se i u haškoj presudi Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, koje je 2013. godine Žalbeno vijeće Haškog suda poništilo kaznu od 27 godina zatvora, čime je oslobođen za logističku pomoć vojskama bosanskih i hrvatskih Srba.

Nedžad Ahatović: Ratovali su i na brdu Žuč 

U presudi Perišiću se navodi: 

"Unutar Vojske Jugoslavije formirane su i specijalne formacije, kao što je Korpus specijalnih jedinica. Korpus specijalnih jedinica bio je direktno potčinjen načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije. U sastavu KSJ bili su Gardijska motorizovana brigada, 72. specijalna brigada, 63. padobranska brigada, 1. oklopna brigada i prištabske jedinice".

Ahatović podsjeća da su "pripadnici ove dvije specijalne brigade poslani u decembru 1993. godine na područje Vogošće sa zadatkom da preuzmu kontrolu nad brdom Žuč, što je bila strateški važna pozicija za agresorske snage u Republici Bosni i Hercegovini".

- Tu se nisu baš najbolje proveli i dobro su zapamtili brdo Žuč, gdje su iako jedinica za specijalne operacije upotrijebljeni kao podrška pješačkim jedinicama tzv. VRS. U žestokim borbama za Žuč sa pripadnicima tada već prekaljenih jedinica Armije Republike BiH, Prvom slavnom i Drugom viteškom brigadom, pripadnicima 63. padobranske brigade očitana je lekcija u pozicionom ratovanju i odbrani po dubini. Nema ništa časno u ratovanju protiv civila koji je vođen tokom agresije na RBiH i ne vidim zašto bi bilo ko bio ponosan na svoje učešće na ratištu u Bosni kad osim početnih uspjeha agresor nije mogao da proširi svoju kontrolu nad okupiranom teritorijom i pored toga što su Republiku BiH prvih dana agresije branili slabo naoružani dobrovoljci koji su se suprostavili upravo 63. Padobranskoj brigadi koja je u bivšoj JNA bila elitna jedinica.

Danas u Bosni i Hercegovini "slaviti" poteze srbijanskih agresorskih veterana na RBiH, a zbog njihove podrške protestima studenata u Srbiji pokazuje koliko brzo zaboravljamo ulogu Srbije u agresiji na Republiku BiH. A onaj ko zaboravi svoju historiju, ona mu se prije ili kasnije neumitno ponovi - zaključuje Ahatović. 

Milošević ih odlikovao Ordenom narodnog heroja 

Jovana Kolarić, istraživačica u Fondu za humanitarno pravo, u jednom od intervjua podsjetila je da se 63. padobranska brigada prepoznaje i po učešću u operaciji "Reka" 27. aprila 1999. godine na Kosovu.

- Kada je ova jedinica, zajedno sa drugim jedinicama Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije, učestovala u operaciji "Reka", u kojoj je ubijeno najmanje 350 albanskih civila i kada je sa područja doline Reka, zapadno od Đakovice, protjerano gotovo cjelokupno albansko stanovništvo - rekla je Kolarić podsećajući da su tijela 309 žrtava iz ove operacije pronađena u masovnim grobnicama u Batajnici, predgrađu Beograda. 

I 63. padobranska brigada i 72. specijalna brigada odlikovane su Ordenom narodnog heroja u oktobru 1999. godine i Ordenom ratne zastave u junu 2000. godine u vrijeme režima bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, optuženog za zločine u BiH, Hrvatskoj i Kosovu. Umro je u pritvoru u Hagu 2006. godine. 

Upravo je ratni angažman ovih jedinica potencirao bivši ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin 2019. godine, tokom predstavljanja svoje odluke o organizacijskim promjenama u Specijalnoj brigadi, poručujući da se ispravlja nepravda prema onima koji su ginuli, ali i prema "onima koje su ti heroji sačuvali".

Čelnici Vojske Republike Srbije u oktobru 2021. godine namjeravali su na vježbu u Bosnu i Hercegovinu poslati pripadnike jedinica za specijalne operacije. Upravo je to bio ključni razlog za odgađanje zajedničke vojne vježbe BiH i Srbije.

Na spisku vojnika koje je Srbija bila dostavila Ministarstvu obrane BiH bili su i pripadnici 63. padobranske brigade iz Niša te 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije.

Osim angažmana specijalaca iz Srbije, bila je planirana još jedna diverzija. Prema informacijama Istrage, čelnici Republike Srpske namjeravali su organizirati tri punkta na kojima bi građani tog entiteta "samoinicijativno" cvijećem zasipali Vojsku Srbije. Jedan od tih punktova trebao je biti u blizini Doboja, a cilj je bio da se Vojska Srbije prikaže kao "oslobodilačka" vojska u BiH. I ova saznanja dostavljena su Ministarstvu odbrane BiH koje je donijelo odluku o "odgađanju vježbe do daljnjeg".

Dnevne novine Danas iz Beograda objavile su i svjedočenje Nikole Fuksa, redovnog vojnika Vojske Jugoslavije u periodu 1992–1993, koji je vojni rok služio u Novom Sadu, a potom u 19. graničnom bataljonu u Bajinoj Bašti.

- Vojska Jugoslavije je učestvovala na terenu i to njene elitne jedinice, Gardijska i 63. padobranska brigada, tu je bila i Jedinica za specijalne operacije (JSO) - priznao je tada Nikola Fuks, dodajući da su gađali i Srebrenicu.