Nakon što je jučer Memorijalni centar Srebrenica objavio Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu, saradnici centra dobili su poziv za saslušanje u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Tužilaštva iz Bijeljine.

Bivši i sadašnji saradnici Memorijalnog centra, njih 26, dobilo je poziv na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu, a nalog za saslušanje izdalo je bijeljinsko Tužilaštvo na temelju odluke iz prošle godine. Sasvim slučajno.

Prema navodima direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića, zabrinjava činjenica da su dokumenti sa ličnim podacima saradnika izneseni iz Centra na nezakonit način, kojem su inače, osim ovlaštenog rukovodstva, pristup imali i članovi Upravnog odbora na vlastiti zahtjev.

Potpredsjednik manjeg bh. entiteta Rs Ćamil Duraković poručio je da se radi o zastrašivanju Bošnjaka u Srebrenici, koje se na ovaj način pokušava ušutkati.

Memorijalni centar Srebrenica državna je institucija osnovana odlukom visokog predstavnika 2000. godine kao mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Rad Memorijalnog centra Srebrenica svake godine ocijenjen je pozitivno od strane državnog Ureda za reviziju, a saradnici, istaknuti aktivisti koji godinama doprinose istraživanju činjenica o genocidu, organiziraju komemoracije ili rade sa preživjelim žrtvama, sada su meta policijskih i pravosudnih institucija manjeg bh. entiteta koji sinhroniziranim djelovanjem i pokušajem zastrašivanja očigledno želi poslati političku poruku.

Isti taj "MUP Rs-a" jedina je oružana formacija na svijetu koja je zajedno sa "Vojskom Rs-a" osuđena za genocid. I dok se u njegovim strukturama i dalje nalaze oni koji su učestvovali u genocidu ili ga institucionalno negiraju, prema tvrdnjama Suljagića jesu brutalan neprijatelj koji nastavlja sa praksom policijskog maltretiranja Bošnjaka u Srebrenici.

Jučer predstavljeni izvještaj govori upravo o tome. Među najistaknutijim negatorima genocida je predsjednik SNSD-a koji upravlja svim procesima u Rs-u Milorad Dodik te predsjednik Boračke organizacije Srebrenice Branimir Kojić.

U sjećanje na žrtve

Vječiti juli

Najzastupljeniji oblik negiranja genocida su podrška počiniocima genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, koji su suštinski dio šire kampanje dehumanizacije Bošnjaka na kojoj temeljito rade vlasti Rs-a, ne samo u domaćim prilikama, već i tokom aktivnosti usmjerenih ka međunarodnoj javnosti.

Bez obzira na presude međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici, historijski revizionizam, koji je jedna od okosnica djelovanja dominantnih politika iz Rs-a, govori o obimu i i dalje prisutnim ciljevima takvog djelovanja.

Negiranje ratnih zločina i genocida postaje sve prisutniji trend onih koji sebi daju za pravo tumačiti sudski utvrđene činjenice koje priznaje civilizirani svijet. Tako je tokom 2026. godine, između ostalog, bilo 94 pojave aktivnog poricanja, odnosno negiranja genocida nad Bošnjacima.

Državne pravosudne institucije u ovom smislu očigledno nedovoljno rade, jer broj od 149 slučajeva negiranja genocida ove godine govori da se poruka o kažnjivosti takvog ponašanja ne shvata dovoljno ozbiljno od strane počinilaca tog krivičnog djela.

Genocidna piramida

Ko je sve iz političkog, vojnog i policijskog vrha RS-a osuđen za Srebrenicu?

Većina građana ove zemlje ostaje nedovoljno informirana o tome kako zaista žive povratnici u bh. entitet Rs te sa čim se suočavaju oni, ali i uposlenici Memorijalnog centra Srebrenica.

Tako je, na primjer, u januaru ove godine zabilježen incident ispred Memorijalnog centra Srebrenica, kada se pripadnik četničkog pokreta iz Srbije Brane Stanivuković zaustavio ispred ulaza u Memorijalni centar sa šajkačom i kokardom na glavi te uzvikivao "sve je ovo srpska zemlja".

Imamu iz Bratunca oštećena je imovina u napadu mržnje Ranka Živkovića u februaru ove godine, koji je samo 24 sata nakon hapšenja pušten na slobodu. Više o slučajevima negiranja genocida, napadima na Bošnjake povratnike i brojnim drugim degutantnim društvenim pojavama u entitetu Rs možete pročitati ovdje.

"Ovakvi slučajevi pokazuju da opšta atmosfera u entitetu Republika Srpska, u kojem se konstantno negira genocid i veličaju ratni zločinci, a murali sa likovima ratnih zločinaca se ne uklanjaju, itekako ima i posljedice u vidu napada na povratnike", stoji u izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica. 

Sada, na sve to, Tužilaštvo iz Bijeljine poziva cijelu jednu grupu Bošnjaka da se jave u policijsku stanicu na saslušanje. Iz Memorijalnog centra Srebrenica pozvali su Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Agenciju za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, Misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Delegaciju Evropske unije, Ured visokog predstavnika i druge međunarodne aktere da hitno prate ovaj slučaj i zatraže objašnjenje od nadležnih organa o pravnom osnovu, proporcionalnosti i svrsi ovakvog postupanja.