Prva zastava Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) izrađena je u maju ratne 1992. godine. Jedno vrijeme bila je istaknuta na zgradi Predsjedništva RBiH, a danas je dio stalne postavke "Opkoljeno Sarajevo" u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Iako izbušena gelerima, pod posebnim svjetlima muzeja izbija iz tame kao snažan svjedok nadljudske borbe Armije Republike BiH, koja je pod ljiljanima izvojevala slobodu od agresora.

Zastavu su osmislili i izradili prof. dr. Enver Imamović i dizajner Zvonko Bebek u podrumu sarajevskog naselja Grbavica.

- Mi stvaramo zastavu obnovljene države Bosne i Hercegovine, a ona ima kontinuitet one države koja je postojala prije 500 godina, a prije toga, dok nije bila osvojena od Osmanskog carstva, šest stoljeća bila samostalna država. Mi znamo koja su tada bila državna obilježja i kakva je bila zastava - kazao je Imamović.

Tako je na njegov prijedlog nova zastava Republike Bosne i Hercegovine utemeljena na simbolima srednjovjekovne bosanske državnosti, s prepoznatljivim grbom. Taj koncept oslanjao se na historijske izvore – prije svega srednjovjekovne državne pečate s istim grbom, kao i čuveni zlatnik kralja Tvrtka, jedinstven u Evropi po svojoj ljepoti. Posebno je značajno to što se na jednoj strani tog zlatnika nalazi grb srednjovjekovne bosanske države, iz vremena kada je Bosna ekonomski i vojno bila među najmoćnijim državama u ovom dijelu Evrope.

Zašto baš ljiljani?

Ljiljan je bio univerzalni simbol u srednjovjekovnoj Evropi, a poznat je i u starim civilizacijama – Egiptu i Grčkoj. Mnoge evropske zemlje koristile su ljiljan u svojim zastavama i obilježjima. Međutim, nigdje u Evropi ljiljan nije bio toliko prisutan u svim sferama javnog i privatnog života kao u Bosni – od novca i nakita, preko rukopisa i knjiga, do nadgrobnih spomenika.

U tom kontekstu vrijedi podsjetiti i na činjenicu da u svijetu postoji endemska vrsta ljiljana koja raste isključivo na Igmanu – "Lilium bosniacum". Također, važno je napomenuti da je na području Ilidže kod Sarajeva, u ruševinama rimske građevine, pronađen i ulomak zemljane posude iz rimskog doba, star oko 2.000 godina, s utisnutim motivom ljiljana – najstarijim do sada pronađenim prikazom tog simbola u ovom dijelu Evrope.

Ukidanjem državnih obilježja s ljiljanima 1998. godine učinjena je velika greška, ali i nepravda – prvenstveno prema Bošnjacima, kao najmnogobrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, ali i prema svima koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima.