Najveći domet posljednjih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Christiana Schmidta je to što je time, a kako je istakao i sam visoki predstavnik, stavljena tačka na presudu "Ljubić" i legitimno predstavljanje, poručeno je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Dometi posljednjih odluka visokog predstavnika".

Uvodničar sesije je bio doc. dr. Enver Išerić koji je tom prilikom naglasio da je jedna od nadležnosti visokog predstavnika olakšavanje i rješenje bilo kakvih poteškoća koje nastanu provedbom civilnog rješenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istakao je kako se u javnom prostoru mogu čuti vrlo oprečne ocjene odluka visokog predstavnika, koje se odnose na izmjenu Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.

Kako je kazao, što se tiče izmjena koje se odnose na Federaciju BiH, kako odluka visokog predstavnika ima "dobrih i loših strana".

Dodao je da će ove odluke doprinijeti efikasnijem načinu implementacije izbornih rezultata i funkcioniranju institucija Federacije, da su ograničena pitanja koja se odnose na vitalni nacionalni interes i da je pitanje izbora delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije riješeno u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH, čime je osigurana proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u skladu sa sastavom stanovništva u svakom kantonu.

Kako je rekao, najveći nedostatak ovih odluka je što se za izračun u svrhu izbora delegata računa posljednji popis stanovništva.

"Osim toga, povećanje broja delegata sa 17 na 23 išlo je u korist kantona u kojima su dominantno nastanjeni pripadnici jednog konstitutivnog naroda. Problematična je i odredba Ustava kojom je broj delegata za predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije povećan sa šest na 11. Posebno zbog činjenice da delegati iz reda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda imaju tu većinu iz samo dva kantona, te je time praktično onemogućeno predlaganje kandidata iz kantona u kojima određeni narod nije većinski", kazao je Išerić.

Naglasio je da je odluka visokog predstavnika manjkava i zbog toga što nije propisan postupak imenovanja vlade ukoliko u datom roku predsjednik ne izvrši imenovanje, niti je utvrđen rok u kojem Predstavnički dom mora potvrditi tu odluku.

Kako je kazao, najveći domet posljednjih odluka Visokog predstavnika je to što je time, a kako je istakao i sam visoki predstavnik, stavljena tačka na presudu "Ljubić" i legitimno predstavljanje.

Visoki predstavnik nametnuo je Federaciji BiH set mjera, kako je obrazložio, s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.