Hoće li Christian Schmidt biti posljednji visoki predstavnik, da li se zatvara Ured Visokog predstavnika kao što neki zapadni diplomati otvoreno pišu i zagovaraju takve ideje – a Bosna i Hercegovina ostati potpuno ranjiva pred secesionizmom?

U trenutku kada Christian Schmidt podnosi ostavku, bivši visoki predstavnici Carl Bildt i Wolfgang Petritsch otvoreno pozivaju u uglednom njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung: zatvorite Ured visokog predstavnika (OHR) odmah! Njihov argument je jasan – OHR je zamišljen kao privremena institucija, a postao je trajna. Schmidtov iznenadni odlazak, kako kažu, pruža istorijsku priliku da se zatvaranje OHR-a veže direktno za evropski put BiH.

Christian Schmidt je u maju 2026. donio privatnu odluku da podnese ostavku nakon pet godina na funkciji. Ostaje do imenovanja nasljednika, ali njegov odlazak je već pokrenuo lavinu spekulacija. Dok neki u Banjoj Luci slave kao pobjedu, a Dodik i Cvijanović vide kraj ‘međunarodnog protektorata’, u Sarajevu i među prodržavnim snagama vlada zabrinutost.

Bildt i Petritsch predlažu da se uslovi poput rješavanja državne imovine prebace u poglavlja pristupnog ugovora sa EU-om. Zvuči logično. Međutim, realnost je drugačija. OHR nije zatvoren još od 2008. godine upravo zato što nikada nisu ispunjeni uslovi tzv. '5+2' agende – prije svega pitanje državne imovine, odbrane i fiskalne održivosti. Te uslove blokira upravo Republika Srpska.

Spominjalo se i moguće premještanje OHR-a iz Sarajeva – u Brisel ili neke druge evropske prijestolnice – kako bi se simbolično smanjio uticaj. Međutim, većina analitičara je jasna: to se neće desiti u skorije vrijeme. Politička nestabilnost je prevelika, a rizik prevelik.

Kolika je realna mogućnost zatvaranja OHR-a? Trenutno veoma mala. Međunarodna zajednica, prije svega SAD i ključne evropske zemlje, svjesna je da bi prerano zatvaranje OHR-a ostavilo BiH u limbu – bez jakog mehanizma zaštite od secesionističkih poteza. Dodik bi dobio zeleno svjetlo da dalje blokira institucije, negira odluke Ustavnog suda i ide korak bliže otcjepljenju.

Šta bi se desilo ako bi se OHR ipak zatvorio? Jedno je sigurno, posljedice bi bile dramatične. Za Republiku Srpsku – sloboda ruku za dalje urušavanje države. Za Federaciju i Bošnjake – gubitak posljednjeg ozbiljnog garanta Dejtonskog sporazuma. Regija bi mogla ući u novi ciklus nestabilnosti, jer bi slaba BiH postala lak plijen za uticaje iz Beograda i Moskve.

OHR nije savršen. Njegovo postojanje godinama je kočilo punu odgovornost domaćih političara. Ali u zemlji u kojoj jedan entitet otvoreno radi na njegovom razaranju, zatvaranje bez čvrstih garancija nije korak ka suverenosti – već korak u ponor.

Budućnost Bosne i Hercegovine stoji na raskršću. Naša zemlja je još uvijek ranjiva. Pitanje je– da li će Međunarodna zajednica, po ko zna koji put, našu zemlju ostaviti na ledini. I ako se to desi da li ćemo imati kapacitete da odbranimo njen suverenitet i teritorijalni integritet?