Sarajevo će početkom septembra dobiti novu kulturnu instituciju koja bi mogla postati jedno od važnih mjesta za razumijevanje islamskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, bit će svečano otvoren 4. septembra, dok će svoja vrata za posjetioce otvoriti dan kasnije.

Iako ideja o osnivanju Muzeja seže još iz perioda između dva svjetska rata, njena realizacija intenzivirana je posljednjih godina. Muzeju je prethodio veliki naučno-istraživački projekt i multimedijalna izložba "Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne", koja je nakon Sarajeva predstavljena i u Zagrebu te Strasburgu.

Posebnost nove institucije upravo je u njenom fokusu – ona ne govori o islamu kao nečem udaljenom i stranom evropskom prostoru, već predstavlja islamsko nasljeđe koje je nastalo i razvijano u Bosni i Hercegovini, kroz stoljeća života na evropskom tlu.

- Kroz svoju prvu stalnu postavku Muzej islamske kulture i umjetnosti želi i domaćoj i stranoj javnosti prezentirati najvažnije odlike jedne posebne tradicije koja je nastala i koja se razvijala u Bosni i Hercegovini tokom proteklih pet stoljeća. Naša islamksa tradicija inspirirana je i oblikovana u duhu islamskih vrijednosti, a istovremeno sadrži bitne karakteristike podneblja u kojem je nastala, dakle,  onoga što možemo nazvati evropskim kontekstom - kazao je za STAV direktor muzeja Amir Sakić.

Muzej je smješten u historijskim objektima Gazi Husrev-begovog hanikaha i Kuršumlije medrese, nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, dok je muzejska priča proširena i izložbom "Ljubav prema knjigama", koja je postavljena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Stalna postavka vodi posjetioce kroz različite aspekte islamskog života i kulture u Bosni i Hercegovini – od umjetnosti i arhitekture, duhovnosti i svakodnevice, do zanatstva, obrazovanja, kulture knjige i tradicije znanja. Posebno mjesto zauzimaju priče o vakufu i nasljeđu Gazi Husrev-bega, sufijskoj tradiciji, odnosu čovjeka prema prirodi, ali i susretima i prožimanju različitih kultura koje su stoljećima oblikovale bosanskohercegovački prostor.

Bogata historija

Sarajevo je još 1894. bilo naučni centar: Priča o kongresu koji je svijetu otkrio Butmir

- Sama postavka muzeja raspoređena je u tri galerije koje čine historijski objekti koji pripadaju kompleksu Gazi Husrev-begovog vakufa - Gazi Husrev-begov hanikah, Kuršumlija medresa i izložbeni prostor unutar Gazi-Husrev begove biblioteke. U svakom prostoru predstavljene su posebne izložbe koje se sastoje od više tematskih cjelina. Tako izložba u hanikahu nosi naslov "Ljepota u vjeri i vjera ljepote". postavka u Kuršumliji govori o "Životu, prostoru i trajanju", a postavka u Biblioteci naslovljena je sa "Ljubav prema knjigama"  - pojašnjava Sakić.

Eksponati nisu predstavljeni samo kao predmeti iz prošlosti. Oni su nosioci priča, sjećanja i iskustava, kroz koje posjetilac može bolje razumjeti kako se islam u Bosni i Hercegovini živio, izražavao i mijenjao kroz različite historijske periode.

- Trenutno najstariji eksponat je prepis četvrtog svezka teološko-mističnog djela "Ihja ulumid-din" autora Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija iz 1106. godine, i pripada fundusu Gazi - Husrev begove biblioteke. Naša muzejska kolekcija obuhvata predmete koji su nastajali od različitih vrsta materijala i shodno tome su organizovani u zbirke predmeta od papira, tekstila, drveta, kamena, stakla i metala, od čega se posebno ističu predmeti od plemenitih metala. Svaki predmet ima svoju specifičnu vrijednost, a unutar svake kategorije mogu se izdvojiti predmeti posebne vrijednosti, koji su svojevrsni masterpiece. Ono što je važno istaknuti ovom danu je artefakt koji se nalazi u Kuršumliji medresi. Tu je izložen dio pokrivača sa Poslanikovog mezara, koji je sultan Abdul aziz poklonio Bosni i Hercegovini. Taj prekrivač je podijeljen na tri dijela, jedan je ostao u Istanbulu, drugi se čuva u Londonu. U ovim danima kada obilježavamo rođenje Božijeg poslanika, možemo kao masterpiece među našim predmetima posmatrati upravo prekrivač s njegovog mezara - zaključio je Sakić. 

Važan dio djelovanja Muzeja bit će i zaštita i istraživanje kulturnog nasljeđa. Kroz svoj naučno-istraživački odjel Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Muzej radi na istraživanju, dokumentiranju i očuvanju islamskog nasljeđa na prostoru Bosne i Hercegovine, uključujući dobra i objekte koji imaju status nacionalnih spomenika.

Posebnu pažnju privlači i činjenica da će Muzej svoju priču ponuditi i izvan fizičkog prostora. Na zvaničnoj web stranici mikus.ba dostupne su informacije o stalnoj postavci, izložbama i sadržajima, a od danas - 25. augusta povodom obilježavanja rođenja poslanika Muhammeda, a.s., dostupna je i virtuelna izložba "Mevludske tradicije širom svijeta".

Otvorenjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo grad dobija prostor koji islamsku tradiciju ne posmatra kao statičan dio prošlosti, već kao živu i raznoliku baštinu duboko utkanu u kulturni identitet Bosne i Hercegovine.

Upravo u tome leži i njegova posebnost – između historijskih zidova hanikaha i medrese bit će ispričana priča o bosanskom iskustvu islama, njegovoj umjetnosti, duhovnosti, znanju i svakodnevnom životu, ali i o njegovom mjestu u široj evropskoj kulturnoj slici.