Kravica je bila mjesto prve masovne egzekucije 13. jula 1995. gdje je, prema presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno više od 1.000 osoba, nakon čega su uslijedile egzekucije u Orahovcu, Kozluku, Branjevu i brani u Petkovcima, gdje je ubijeno više od 7.000 Bošnjaka.

Tenderom koji je pokrenula Opština Bratunac, a dijelom finansirala Vlada Republike Srpske, izvršit će se rekonstrukcija i sanacija četiri hale Zemljoradničke zadruge u Kravici i na taj način ukloniti oštećenja od metaka koja stoje kao spomen na ubijene bošnjačke civile u julu 1995. godine

Zato su danas Institucije i organizacije koje njeguju kulturu sjećanja organizirale zajedničku pres-konferenciju na kojoj su se obratili  direktor JU „Fond memorijala KS“ Ahmed Kulanić, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovjećnosti i međunarodnog prava UNSA prof. dr. Rasim Muratović, iz Instituta za nestale osobe Amor Mašović, te samostalni istraživač genocida i ratnih zločina Hikmet Karčić.

- Značaj očuvanja ovih mjesta se ogleda u činjenici da ona predstavljaju trajne svjedoke stradanja Bošnjaka i žive svjedoke svega onoga što su Bošnjaci na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine u periodu agresije preživjeli - kazao je Ahmed Kulanić.

On je istaknuo da taj nečovječni čin ima za cilj trajno uklanjanje svih svjedoka, svih zločina u Bosni i Hercegovini.

Bivši direktor Instituta za nestale osobe Amor Mašović rekao je da ne zna kojim riječima okarakterisati nakanu opštinskog načelnika i administracije u Bratuncu.

Mašović je kazao da se prema istorijskim dokumentima, prema svjedočenjima preživjelih stratišta u Kravici, kao i svjedočenjima izvršitelja i naredbodavaca u Kravici desio genocid. On je istakao da se radi o najvećem stratištu u Evropi nakon nacisičkih zločina u Drugom svjetskom ratu.

- Sama nakana da se bilo šta radi pod izgovorom sanacija objekta Zadruge u Kravicama je krajnje morbidna. Šta je Kravica? To je 13. jul - strijeljanje do sad utvrđenih nešto više od 1.300 dječaka, mladića, odraslih muškaraca - naglasio je Mašović, dodavši da još više od 250 dječaka, mladića, muškaraca stratišta u Kravici nije locirano, nije pronađeno, nije identificirano i nije predato njihovim porodicama.

Mašović je kazao da je izlišno opominjati, upućivati poruke onima koji stoje iza ovoga projekta anuliranja i brisanja prošlosti i historijskih činjenica, te je svoju poruku uputio mladima.

- Zaustavite ove pokušaje vaših očeva, vaših komšija, da i dalje nameću kolektivnu odgovornost i kolektivnu krivnju cijelom jednom narodu - kazao je Mašović.

On je istaknuo da nisu Bošnjaci ni međunarodna zajednica ti koji stigmatiziraju jedan narod.

- Izvršioci zločina su ti koji stigmatiziraju jedan narod, koji svoj kukavičluk pokušavaju sakriti iza kolektivne odgovornosti čitavog jednog naroda - poručio je Amor Mašović mladima Bratunca.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rasim Muratović istakao je kako su namjere vlasti u Bratuncu, nastavak Miloševićeve mantre.

- Dakle po njima nije bilo ni ubistava, ni ranjavanja, ni protjerivanja ni silovanja ni koncentracionih logora ni razaranja ni kolektivnih stradanja, nije bilo ništa - kazao je Muratović.

Međutim kako jer je istaknuo genocid u zaštićenoj zoni Srebrenica je historijska i pravna i društvena činjenica.

Muratović je dodao da je ovdje riječ ne samo o anticivilizacijskom činu, već i o krivičnom djelu prikrivanja i maskiranja mjesta izvršenja genocida.

Samostalni istraživač genocida i ratnih zločina,Hikmet Karčić kazao je da u ovoj priči postoji ruski maligni utjecaj na našu državu posebno na području oko Srebrenice i Milića. On je podsjetio da se Putinovi portreti i biste nalaze u zvaničnim institucijama opština.

- Putinova slika je stavljena na Zemljoradničku zadrugu Kravice 2015. godine nakon što je ruski ambasador u Vijeću sigurnosti Čurkin izglasao veto na tadašnju Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a. Ovdje vidimo jedan strani utjecaj kojem trebamo stati ukraj. Uticaj onih kojih danas ubijaju civile u Buči, Maripolju... - kazao je Karčić.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić kazao je da ovo nije srebrenički problem, nego bošnjački i bosanski problem, pa i međunarodni. 

Suljagić je istaknuo da kada bi se ovakvo nešto, sanacija i prenamjena mjesta stratišta, uradilo na bilo kom mjestu stradanja u Evropi to bi bilo smatrano barbarskim činom pećinskih ljudi.

On je također kazao da kada bi komemorirali svako mjesto gdje su na teritoriji današnjeg entiteta RS počinjeni zločini, tamo ne bi bilo ni osnovnih škola koje rade ni srednjih škola koje rade, ni fiskulturnih sala koje rade ni policijskih stanica koje rade, jer sva infrastruktura je korištena za pritvaranje, zatvaranje i ubijanje ljudi.

Učesnici su pozvali međunarodnu zajednicu, nadležne državne institucije i ambasadore stranih zemalja, posebno onih zemalja koje dodjeljuju grantove da adekvatno reaguju i sankcioniraju sve one koji podržavaju i omogućavaju uništenja i prenamjene mjesta masovnih egzekucija i stradanja.