Ivan Penava, potpredsjednik hrvatskog Sabora predstavio je kolegama iz parlamentarnih klupa glavne teze prijedloga Rezolucije o položaju Hrvata u BiH. Za njega preambula rezolucije obuhvata proces "stvaranja BiH". Kao da Bosna i Hercegovina nije ranije postojala, pa je bilo potrebno stvoriti.

"Hrvatski prostori u BiH", "Herceg-Bosna" čini se nominalno su sasvim prihvatljive konstrukcije, i maše tim riječima puno više no papirima Penava, kao sasvim legitimnim stavovima. "Unija tri republike" o kojoj je kroz spin o historijskim, ratnim prilikama u Bosni i Hercegovini, govorio i potpredsjednik Sabora, nedosanjani je san hrvatskih nacionalista.

I dok iz čiste dosade, bespotrebno žele miješati karte podijela u BiH, hrvatski političari kao da uživaju u podsjećanje na ratne periode. Spominjali su i pregovore u Neumu te se domaće političare - budimo otvoreni - predstavnike Bošnjaka, poziva na razum. Na razum.

Dakle, sasvim nerazumni i suprotni evropskim stadardima prijedlozi koji su se ponovno našli na dnevom redu Sabora, trebalo bi naići na razum ili prihvatanje takvih prijedloga.

Kao najvažniji dio Penava je istakao navode o "hrvatskoj izbornoj jedinici" kao sasvim legitimnom rješenju. Legitimno rješenje za legitimne predstavnike?

Nimalo evropske ideje koje je dijelio profesor tjelesnog odgoja porijeklom iz Posušja, izborni inžinjering vidi kao neku semantičku istoznačnicu glasanju. Samu činjenicu da svi građani bh. entiteta Federacija BiH iz koje se biraju dva člana Predsjendištva BiH glasaju, Penava vidi kao izborni inžinjering, jer, odakle im pravo?! Bolje da su podijeljeni u dva ekskluzivno etnička politička tora iz koje će kao obezglavljene kokoške glasati isključivo za predstavnike svog naroda.

Cementiranje getoizacije

Kako zagrebačka rezolucija budi avetinje podjela u BiH

Iako se nakon trideset minuta govora o političkim prilikama u susjednoj državi evidentno umorio, zaključio je Penava kako je Hrvatskoj stalo do BiH i da je pomagala onda kada je bilo najteže. Osim 1993., na primjer. Pojedini zastupnici istakli su da nova rezolucija ne nudi ništa novo u odnosu na onu usvojenu 2018. godine, a Penava tvrdi da se Hrvatska neće miješati u unutrašnje prilike u BiH, ali ipak hoće. Kako, ne zna, ali u svakoj njegovoj rečenici tinja prijetnja samo on zna čime.

Većina zastupnika koji su se javili za repliku, vide presuđenu Herceg-Bosnu kao sasvim prihvatljivu tvorevinu, a namjere za formiranje trećeg entiteta kao obavezu Hrvatske.

- Zbog ravnopravnosti, konstitutivnosti hrvatski narod ima prava na ono što imaju Bošnjaci i Srbi. Zbog čega je izbačen taj treći entitet? To je naša obaveza, treći entitet. To je obaveza Hrvatske, jer će dugoročno unitaristi satrat' naše Hrvate -, kazao je Miro Brulj, član Mosta.

"Unitaristi" je posljednjih godina postao svojevrstan disfemizam za sve one, dominatno probosanske stranke, koje imaju namjeru jačati državne institucije, odnosno insistirati na samoevidentnoj činjenici da država uz svo ovo političko blato u kojem se valja i uprkos željama pojedinaca - postoji.

Kako je entitet na koji su se namjerili i ka njemu usmjerili svu političku artiljeriju unitaran sa deset kantona, nikome nije jasno. BiH je visoko decentralizirana država, pa bi bilo poželjno da se hrvatski zastupnici upoznaju sa bazičnim političkim pojmovima.

Penava je govorio kako u javnom prostoru BiH djeluju i paraobavještajne strukture koje na neki način sataniziraju politički prijedlog koji se nalazi unutar Rezolucije. Fundamentalno zla rezolucija koja želi dodatno politički, a posljedično i na druge načine podijeliti naše društvo nikada je otvoreniji nasrtaj susjedne države na suverenu Bosnu i Hercegovinu.

Operativno-taktičke dijelove operacije stvaranja trećeg entiteta vladajuće stranke u Hrvatskoj još uvijek nisu usaglasili. Barem se tako danas činilo tokom diskusije u Saboru. Jer, iza toliko političkih naviranja stoje još samo diplomatske metode (rat drugim sredstvima) onemogućavanja napretka BiH na putu ka nadnacionalnim savezima ili zveckanje oružjem.

A možda da hrvatski političari smire strasti i pozabave se vlastitim problemima? Zaoštravanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom bespotreban je potez vlasti iz Hrvatske, posebno u situaciji kada Hrvati apsolutno, neproporcionalno uživaju u političkim funkcijama u našoj zemlji.

Sjetimo se na tren - kada je ono državni ministar vanjskih poslova i Penavin kolega profesor tjelesnog odgoja Elmedin Konaković uputio protestnu notu Hrvatskoj? A, da nikada.