Nastojanja Evropske komisije da ubrza proces prijave Srbije za članstvo u Evropsku uniju vjerovatno neće dobiti potrebnu podršku zemalja članica, što otkriva rastući jaz u vezi toga kako bi zemlje trebale zaslužiti svoj put u blok.

Komisija će zatražiti od ambasadora EU-a koji se sastaju u srijedu u Briselu da odobre otvaranje novog "klastera" pregovora o pristupanju - grupe reformi koje zemlje kandidati moraju završiti prije pridruživanja bloku.

Međutim, nekoliko vlada je skeptično prema ovom potezu, a Nizozemska je spremna da uloži veto, reklo je pet diplomata i zvaničnika za Politico. Tražili su anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim razgovorima iza zatvorenih vrata.

Stižu i avioni

Za šta se to Vučić sprema: Srbija nabavlja još balističkih raketa iz Kine

Neslaganje odražava širu debatu o svrsi proširenja EU. Komisija je sve više predstavljala proširenje kao geopolitički alat za podsticanje zemalja u susjedstvu bloka da teže bližim vezama sa Evropom i da se klone rivalskih sila, prema riječima dva zvaničnika.

Ipak, neke zemlje članice strahuju da bi kandidati mogli biti nagrađeni prije nego što postignu dovoljan napredak u demokratskim i pravosudnim reformama.

Otvaranje trećeg klastera pokrenulo bi pregovore o usklađivanju pravila Srbije o prekograničnim uslugama s jedinstvenim tržištem EU-a, uključujući priznavanje stručnih kvalifikacija i mjere za olakšavanje poslovanja preko granica.

Zvaničnici u Briselu već dugo preporučuju otvaranje klastera, ali odluka zahtijeva jednoglasnost svih 27 zemalja članica - a napredak je zaustavljen zbog zabrinutosti u vezi s stanjem ljudskih prava u Srbiji.

Nizozemska će, međutim, nastaviti da se protivi proširenju Srbije na njenoj trenutnoj putanji, a diplomate iz još dvije zemlje članice EU kažu da je malo vjerovatno da će se pritisak za otvaranje "novog klastera“ uskoro nastaviti.

Jedan od njih je rekao da bi napredak u kandidaturi za članstvo zemlje koja održava bliske odnose s Rusijom poslao pogrešnu poruku s obzirom na to da Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sve svoje formalne pregovaračke klastere.

Vučić u sredini

POLITICO piše: Brisel traži način da motivira Beograd na putu prema članstvu u EU

Potez da se proširenje pretvori u "geopolitički alat“ za održavanje angažovanja Srbije, rekao je jedan diplomata koji je kritikovao plan, funkcioniše samo "dok se zapravo ne pridruže, a onda postaje glavobolja geopolitičkih razmjera“.

Srbijanski parlament je prošlog mjeseca glasao za niz amandmana kojima se ublažavaju kontroverzni zakoni koje je početkom godine usvojila vladajuća stranka, a za koje pravni stručnjaci tvrde da će potkopati nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Pored toga, zvaničnici ukazuju na skoro dva tuceta zakonodavnih promjena koje su usvojene kako bi se uskladile s pravilima EU, uključujući jačanje upravljanja fondovima EU i usklađivanje s unutrašnjim tržištem bloka.

Međutim, vlastite procjene Komisije, čini se, ukazuju na različite smjerove. U internom informativnom dokumentu koji je distribuiran među ambasadorima prije sastanka u srijedu, a koji je vidio Politico, Komisija je navela da je "Srbija nedavno implementirala značajne elemente obaveza“ koje je dala Briselu.

Ukratko, "nakon ovih akcija Komisija ocjenjuje da je Srbija ispravila nazadovanje koje se dogodilo“ kada su zakoni prvi put uvedeni u januaru i da bi njihova primjena trebala krenuti dalje.

Srbijanski autokrata

Vučić najavio svoju ostavku: Kakav se plan krije iza toga?

Međutim, samo nekoliko sedmica ranije, u povjerljivom izvještaju o Srbiji koji je dobio na uvid Politico, Komisija je izvijestila o značajnim zabrinutostima u vezi s ljudskim pravima, upozoravajući da se "pritisak na organizacije civilnog društva i novinare pojačao, uključujući kampanje blaćenja protiv pojedinaca i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije".

Analiza je otkrila da "nije postignut napredak u nizu slučajeva korupcije velikih razmjera", uključujući istrage o urušavanju betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi i pokrenuo protestni pokret širom zemlje.

Bez odluke o otvaranju klastera, Komisija će se umjesto toga okrenuti drugim načinima nagrađivanja Beograda za zakonske promjene, rekla su dva zvaničnika.

Zvaničnici sastavljaju listu opcija, iako je malo vjerovatno da će biti predstavljena prije nacionalnih izbora koji se očekuju u narednim mjesecima nakon iznenadne najave predsjednika Aleksandra Vučića da će se povući. Očekuje se da će se on boriti za premijersku poziciju.