Iranski kapacitet balističkih raketa je funkcionalno uništen. Njihova mornarica je procijenila da je borba neefikasna. Potpuna i totalna zračna dominacija nad Iranom, saopćila je Bijela kuća u subotu.
Operacija Epski bijes daje ogromne rezultate, naveli su u saopćenju, misleći na rat koji su Izrael i SAD pokrenuli protiv Irana 28. februara. U nedjelju je predsjednik Donald Trump izjavio da su američke snage desetkovale iranske kapacitete za proizvodnju dronova.
Ipak, u ponedjeljak poslijepodne, Katar je objavio da je presreo najnoviju u nizu raketa ispaljenih iz Irana prema toj zemlji. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein također su izdali upozorenja. Raketa je pala na automobil u Abu Dhabiju, ubivši jednu osobu.
Dakle, jesu li iranski raketni kapaciteti ozbiljno smanjeni? I kako to da i dalje ispaljuje projektile na svoje susjede i Izrael? Da li Iran sada ispaljuje manje raketa?
Zaista, broj raketa i dronova za odmazdu koje je Iran ispalio prema zemljama Perzijskog zaljeva, Izraelu i drugim zemljama u regiji naglo je opao od početka rata.
Na primjer, u prvih 24 sata sukoba, Iran je ispalio 167 raketa (balističkih i krstarećih) i 541 dron na Ujedinjene Arapske Emirate. Nasuprot tome, 15. dana sukoba ispalio je četiri rakete i šest dronova, prema podacima koje je sastavila Al Jazeera na osnovu izjava Ministarstva odbrane UAE.
Baražna vatra protiv Izraela također je smanjena, sa skoro 100 projektila u prva dva dana na jednocifren broj u posljednjih nekoliko dana, prema podacima Izraelskog instituta za studije nacionalne sigurnosti.
Prošle sedmice, Pentagon je saopćio da su lansiranja projektila smanjena za 90 posto u odnosu na prvi dan borbi, a napadi dronovima za 86 posto. Iran ima najveći inventar balističkih projektila u regiji, procijenio je Ured direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a iz 2022. godine.
Iako ne postoje službeni podaci o tome koliko projektila posjeduje, izraelski obavještajni izvještaji sugeriraju da je broj projektila bio približno 3.000, a ta brojka je pala na 2.500 nakon 12-dnevnog rata prošlog juna.
Ključ strategije SAD-a i Izraela bio je lov na iranske lansere. Svako lansiranje projektila generira potpis, poput velike eksplozije, koji mogu registrovati satelitski i radarski sistemi.
Prema riječima visokog izraelskog vojnog zvaničnika kojeg je citirao Institut za proučavanje rata, Izrael je stavio van upotrebe do 290 lansera, od procijenjenih 410 do 440 lansera.
Ali Iran je ogromna zemlja i bez prisustva na terenu, bit će teško potpuno eliminirati iransku sposobnost ispaljivanja uprkos tome što SAD i Izrael imaju gotovo potpunu kontrolu nad zračnim prostorom zemlje, rekao je David Des Roches, vanredni profesor na Nacionalnom univerzitetu odbrane u Washingtonu.
- Nije očigledno identificirati lansere. Ono što vidimo su projektili koji su postavljeni na skrivena mjesta ili mjesta koja nisu povezana s vojskom prije rata, kada je bilo manje osmatranja - kazao je Des Roches.
Prema Des Rochesu, usporavanje lansiranja je posljedica toga što su iranske snage izgubile sposobnost lansiranja plotuna. Kao rezultat toga, Iran je ispaljivao jednu ili dvije projektile istovremeno prema civilnoj i komercijalnoj infrastrukturi, posebno u zemljama Perzijskog zaljeva, umjesto da cilja plotune na vojne ciljeve. Iran insistira na tome da cilja samo američke interese u regiji.
- Vojno gledano iranska akcija nije značajna – ovo se naziva uznemirujućom vatrom kako bi se iscrpili sistemi za uzbunjivanje u susjednim zemljama i uplašili ljudi - rekao je Des Roches.
Prema riječima Hamidreze Azizija, stručnjaka za Iran i gostujućeg saradnika Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWB), glavni plan Teherana je da bi Zaljev i Izrael mogli iscrpiti svoje odbrambene kapacitete prije nego što Iran ostane bez raketa.
- Možda postoji određeni interes da se ovo pretvori u rat iscrpljivanja - rekao je, pokazujući na manji, ali konstantan broj oružja lansiranog iz Irana svakog dana.
Iako su SAD i Izrael uspješno uništili neke od lansera i glavnih raketnih baza, Iranci su decentralizirali komandu nad raketama, oslanjajući se više na mobilne lansere, koje je teže otkriti i ciljati, rekao je Azizi.
- Ovo je utrka o vremenu - naglasio je.
I u toj utrci, Iran vjeruje da ima šanse, kažu stručnjaci.
- Nije važno koliko ih lansirate sve dok održavate vjerodostojnu prijetnju. Potreban je jedan uspješan dron da se uništi osjećaj sigurnosti - rekao je za Al Jazeeru Muhanad Seloom, docent kritičnih sigurnosnih studija na Institutu za postdiplomske studije u Dohi.
Iran ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji jeftinih, ali efikasnih dronova. Shahed 136 se može brzo i u velikim količinama proizvesti u relativno jednostavnim tvornicama, a nekoliko njih se može ispaliti odjednom, nadjačavajući odbranu.
Također mu nisu potrebni složeni lanseri koji se mogu ciljati u zračnim napadima. Sa brzinom od samo 185 km/h (115 mph), Shahede mogu oboriti helikopteri. Ipak, mnogi su uspjeli proći kroz američke i zaljevske sisteme protuzračne odbrane.
Ovo, kažu stručnjaci, dio je iranske odbrambene doktrine asimetričnog ratovanja protiv vojno superiornijih sila, poput SAD-a i Izraela. Slabija strana, u ovom slučaju Iran, okreće se nekonvencionalnim metodama ratovanja, iscrpljujući neprijatelja ciljajući ključnu infrastrukturu kako bi nanio ekonomsku štetu.
Teheran je već podigao cijene nafte na više od 100 dolara po barelu i uveo globalna tržišta u paniku. Drugi najveći izvoznik prirodnog plina, Katar, i dalje zatvara svoju proizvodnju.
Državna naftna kompanija Bahreina proglasila je višu silu na svoje isporuke, a proizvodnja nafte iz glavnih južnih naftnih polja Iraka pala je za 70 posto.
Ako Iran može nastaviti podizati globalne cijene nafte, nanijet će jednaku ili veću štetu SAD-u nego američke bombe u Iranu, rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh