Život novinarke Valerije Ratnikove (22) okrenuo se naglavačke u samo pet minuta. To je bilo vrijeme potrebno za kupovinu avionske karte od Moskve do Istanbula. “Morala sam djelovati vrlo brzo jer gotovo da nije bilo karata”, kaže ona. Brzo je spakirala svoju prtljagu (odjeću za doručak, dodatni par cipela, sredstva za higijenu, laptop, tablet i punjače), zatvorila vrata svog stana i krenula prema aerodromu. Iza nje su bile njezine stvari i cijeli njezin život. I sumnja hoće li se moći vratiti. “Bila je to vrlo teška odluka. Nikad nisam pomišljao napustiti Rusiju."

Ratnikova je prije tri godine završila fakultetski studij i odmah se pojavila na Dožd TV jer se željela posvetiti političkom novinarstvu i to u jednom od rijetkih nezavisnih medija koji su postojali u njezinoj zemlji.

Nije bilo lako: lani je ovaj televizijski kanal, kao i mnogi drugi nezavisni mediji i novinari, proglašen "stranim agentom", što znači da moraju objavljivati ​​svoj sadržaj pod tom oznakom, uz mnogo veću kontrolu vlasti.

“Naš kanal je bio jedan od rijetkih koji je objektivno pratio rat u Ukrajini i naša publika je jako porasla. Vladi se to nije svidjelo, pa je nakon šest dana blokirala našu web stranicu jer su rekli da objavljujemo podvale. Što je laž. Ujedno su odobrili i zakon koji kažnjava zatvorom širenje neslužbenih informacija; zato smo odlučili otići”, kazala je jedna od brojnih ruskih novinara koji su napustili zemlju.

Gotovo svi nezavisni mediji su zatvoreni, a oko 300 ruskih novinara izabralo je put progonstva, objašnjava druga novinarka, izbjeglica u Istanbulu koja traži da ostane anonimna. Za korištenje izraza rat (umjesto "specijalne vojne operacije") mogu dobiti i do 15 godina zatvora, više nego za ubistvo.

Valeria je samo jedna od desetina hiljada sunarodnjaka koji su posljednjih sedmica pobjegli iz Rusije Vladimira Putina. Ruski protivnici tu brojku podižu na 300.000. Od početka invazije na Ukrajinu na internetu su popularni pojmove kao što su "emigracija", "letovi", "vize", "politički azil"...

Broj od oko 50 aviona koji su svakodnevno slijetali u Istanbul iz Moskve, Sankt Petersburga i drugih ruskih gradova je smanjen na samo 15: onih kojima upravlja Turkish Airlines i neke male ruske avio-kompanije.

Cijene karata su porasle u vrijeme kada je rublja izgubila više od četvrtine svoje vrijednosti. Unatoč tome, avioni iz Rusije već sedmicama slijeću u Tursku puni putnika. Isto se događa i u susjednim zemljama koje još uvijek održavaju zračne veze: nekoliko hiljada ruskih državljana stiglo je u Gruziju, a oko 6.000 dnevno slijeće u Armeniju. U Izrael ih se iskrcalo još 2000. Ima onih koji se također odlučuju za Aziju ili zemlje Perzijskog zaljeva, ali Istanbul nudi pristupačniji život.

Dok svijet gleda granice susjednih zemalja Ukrajine, poput Poljske, Mađarske, Slovačke ili Rumunije, gdje stotine hiljada Ukrajinaca traže utočište, događa se još jedan egzodus na drugoj strani Evrope

Brojne sankcija i veta koji Rusiju dovode u gotovo potpunu izolaciju, sve veći znakovi namjere predsjednika Vladimira Putina da uvede obaveznu vojnu službu, kao i policijski sat na ulicama ruskih gradova radi suzbijanja antiratnih protesta koji su doveli do hapšenja više od 7000 ljudi, doveli su do toga da na stotine Rusa pobjegnu iz zemlje.

Oni to rade na dvije rute: vozom iz Sankt Petersburga ili automobilom preko prevoja Vaalimaa, budući da je to nemoguće učiniti zračnim putem zbog zatvaranja evropskog zračnog prostora za ruske avione koje je 27. februara uvela Evropska unija.

Kako bi ušli u Finsku, Rusi moraju vizu i potvrdu da su primili vakcine protiv Covida koja je odobrila EU. Porast broja Rusa koji žele stići u tu zemlju posljednjih je dana toliki da se razmišlja o povećanju broja željezničkih linija.

Brzi voz koji povezuje gradove Sankt Petersburg i Helsinki toliko je tražen da je finska nacionalna željeznička služba planirala povećati broj putovanja na tri dnevno između dvije zemlje.

Godine 2020. u Finskoj, zemlji od 5,53 miliona ljudi, živjelo je manje od 30.000 Rusa. Unatoč dijeljenju granice od 1300 kilometara, samo 1,5 posto ukupnog stanovništva govori ruski.