Milorad Dodik, predsjednik RS-a, lično će uručiti Orden za zasluge ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom planirane posjete Moskvi, kazao je šef predsjedništva RS-a u Moskvi Duško Perović. Dodik je ranije najavio da planira posjetiti Moskvu 23. maja i sastati se sa Putinom.
Banjalučka ATV je javila da će teme o kojima će sutra u Moskvi razgovarati Dodik i Putin biti politička situacija u Bosni i Hercegovini, urušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ekonomska saradnja. Dodik je na svečanoj akademiji povodom neustavnog dana RS-a, 8. januara zahvalio predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, "kao pouzdanom osloncu Republike Srpske" i najavio kako će mu Orden za zasluge lično uručiti.
U isto vrijeme dok se Dodik sprema na udvornički put ka Moskvi, zapadni mediji analiziraju trenutn o stanje na istoku Evrope, ulogu Rusije u preslagivanju odnosa i komentiraju šta će se desiti sa rijetkim saveznicima Vladimira Putina, prije svega na Balkanu.
Rusija otvara novi front na Balkanu, Vučić se odriče Dodika. Siže je to nekoliko komentara koji su se u posljednjih desetak dana mogli pročitati u nekoliko evropskih medija. Analize su ispisane nakon što su nedavno procurile informacije o ruskim planovima za destabilizaciju i preuzimanje Bjelorusije, Moldavije i baltičkih država.
Tvrdi se kako je jednako vjerovatno da postoje slični planovi i strategije za potkopavanje i destabilizaciju balkanskih država. Podsjeća se kako je 2016.godine Moskva pokušala državne udare u Crnoj Gori i Bugarskoj. Za Moskvu bi prava nagrada bila Srbija, gdje je odavno uspostavila svoja uporišta utjecaja u medijima, energetskom i odbrambenom sektoru, kao i u politici Srbije i bosanskih Srba općenito.
U mnogim, ako ne i svim tim slučajevima, strategija je uključivala mjere za učvršćivanje niša u tim gore spomenutim sektorima, istovremeno iskorištavajući sve zamislive etničke, socijalne, političke i vjerske podjele u balkanskim zemljama - ne samo u Srbiji. Istodobno, moskovski agenti zaduženi za ovu misiju organizirali su velike grupe koje je lahko izvesti na ulice kako bi se postiglo svrgavanje režima, često zbog krize koju je izazvala Moskva.
Tako je u februaru ukrajinska obavještajna služba otkrila Moldaviji postojanje takve zavjere za svrgavanje njezine vlade i uspostavljanje pro-moskovskog režima koji bi tada prijetio Ukrajini s jugozapada. Ne samo da su ovu prijetnju stvorile lokalne snage, koje su regrutirali lokalni stanovnici, već su i plaćenici iz zloglasne ruske privatne vojske Wagner, djelujući kao organizator pobune, također bili direktno uključeni u ovu operaciju, kao što je to bio slučaj i u Africi.
Slična je shema možda bila planirana i za Srbiju. Prema srpskim medijima, ove grupe provode borbenu obuku regruta u stilu sličnom onom koji je provodila Sudoplatovljeva jedinica (nazvana po zloglasnom ubici i agentu KGB-a iz staljinističkog doba) koja se sada bori u Zaporožju. Osim toga, u Srbiji je stvorila i podržala desničarske radikalne ekstremističke grupe "Narodna patrola" i "Rusko - srpski centar Orlovi" kako bi destabilizirala srpsku politiku.
Te su grupe tada mobilizirale proruski orijentirane Srbe da izvedu velike demonstracije protiv poboljšanja odnosa Srbije s Kosovom. Srpska policija uhapsila je nekoliko naoružanih demonstranata koji su se zalagali za nasilno svrgavanje vlade. Kad ove činjenice uzmemo u obzir u kontekstu pokušaja puča i u Moldaviji i u Bugarskoj, jasno je da su ti pokušaji organizirani u Moskvi uz podršku lokalnih opunomoćenika. Štaviše, to je očito element opće strategije Moskve za otvaranje "drugog fronta" u Evropi.
Destabilizacija balkanskih vlada i njihova zamjena proruskim klijentima omogućila bi Moskvi postizanje brojnih ciljeva. To bi zaustavilo proces evropskih integracija u NATO i Evropsku uniju u korijenu. To bi također omogućilo Rusiji veću kontrolu nad Crnim morem i energetskom politikom na Balkanu, a time i u Srednjoj Evropi, dopuštajući postavljanje ruskih pomorskih ili drugih baza u ili oko Jadranskog i Sredozemnog mora.
To bi također stvorilo drugi front protiv Ukrajine, vojno joj prijeteći sa zadnje strane, blokirajući njezinu sposobnost opskrbe žitom kopnom preko Balkana i blokirajući mnoge zapadne opskrbne rute do nje. Drugim riječima, uspješni pučevi koje je podržala Rusija na Balkanu preokrenuli bi čitav program transatlantske sigurnosti.
Na nedavnom sastanku sa američkim ambasadorima u Beogradu Aleksandar Vučić se (zvanično) složio s važnošću podupiranja teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, multietničkog državnog karaktera i funkcionalnih institucija na državnom nivou, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom iz 1995.godine. To je bio direktni otpor Moskvi i njenom klijentu, Miloradu Dodiku, koji sve češće podržava ideju secesije od Bosne i Hercegovine.
Ruska ekonomska prisutnost u Srbiji stalno se smanjuje zbog zapadnih sankcija, a Srbija sada želi diverzificirati svoje dobavljače energije. "Prozapadni elementi moraju se poticati, a ne zanemariti, a regija u cjelini mora povratiti svoj status prioriteta u zapadnoj politici. Vučićeva Srbija do sada se nije samo suočila s ruskim izazovom, već je i predsjednik Vučić do sada pokazao da neće igrati igru Moskve. Ponovno je pozvao Srbiju na moguće članstvo u EU. Na sastanku s američkim ambasadorima Vučić se složio s važnošću podupiranja teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, multietničkog državnog karaktera i funkcionalnih institucija na državnoj razini, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom iz 1995.godine”, zaključak je analiza koje ovih dana kolaju po zapadnim medijima.
