Vakcine protiv COVID-19 u Srbiji nisu punjene proizvodom zapadnih farmaceutskih firmi već sadržinom koju je razvila kineska kompanija Sinopharm. Slično se dešava u Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indoneziji, Paragvaju i rastućem broju drugih zemalja.

Stanovnici tih zemalja trebali bi primiti vakcinu iz Kine ili Rusije, jer eliksira od zapadnih farmaceutskih kompanija nedostaje. Zapravo, vakcine BioNTech i Moderna, koje su se pokazale vrlo učinkovitima u kliničkim studijama, u biti su rasprodane, dok se pokazalo da je proizvod koji je razvila AstraZeneca manje učinkovit.

Rusija se, međutim, nada da će svoju vakcinu isporučiti u 50 zemalja, a planira otvoriti proizvodne pogone u Indiji, Brazilu i Južnoj Koreji. Kineski proizvođači Sinopharm i Sinovac u međuvremenu su potpisali ugovore s najmanje 24 zemlje i već su počeli izvoziti svoja vakcine u njih.

"Mogu reći da su sve ove vakcine koje se koriste u našoj zemlji - kineska, ruska, njemačko-američka - jedini način i sredstvo da se koronavirus porazi i stavi pod kontrolu", kaže srbijanski ministar zdravstva Zlatibor Lončar. "Ne treba gledati odakle dolaze, već na njihovu kvalitetu, sigurnost i djelotvornost."

No vakcine iz Kine i Rusije još nisu dobila takva odobrenja. Možda su već na tržištu, ali nisu bili podvrgnuti kliničkim ispitivanjima koja su uobičajena na Zapadu. Vjerojatno su testirani na ljudima pod sumnjivim uvjetima - nadajući se da će uspjeti.

Državni Institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya u Rusiji predstavio je svoju vakcinu još u avgustu. Zove se Sputnik V, prema satelitu koji je Sovjetski Savez ispalio u orbitu prije 60 godina - s miševima, štakorima i dva psa na brodu.

Razvoj vakcine finansirao je Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF), državni investicijski fond koji je sada odgovoran za marketing lijeka. "Shvatili smo da će biti puno skepticizma i otpora prema ruskoj vakcini iz konkurentskih razloga", rekao je izvršni direktor RDIF-a Kirill Dmitriev za časopis The Lancet Infectious Diseases. "Stoga je donesena odluka da se to nazove ruskim prepoznatljivim međunarodnim imenom."

Za razliku od visoko učinkovitih, ali izuzetno osjetljivih proizvoda firme BioNTech i Moderna, Sputnik se ne mora čuvati na ekstremno niskim temperaturama, ostajući održiv na 2 do 8 Celzijevih stepeni što ga čini znatno lakšim za transport. Već je vakcionisano 1,5 miliona ljudi u Rusiji.

RDIF inzistira da je učinkovit. "Učinkovitost vaccine Sputnik V potvrđena je na 91,4% na temelju analize podataka konačne kontrolne tačke kliničkih ispitivanja. Učinkovitost Sputnik V protiv teških slučajeva koronavirusa iznosi 100%", stoji na web stranici na kojoj se promovira vakcina. Međutim, istraživači su objavili privremene rezultate randomiziranog, kontroliranog ispitivanja faze III u Rusiji koji pokazuju 91,6-postotnu učinkovitost protiv COVID-19.

Ruska vakcina bi, zbog tehnologije na koju se oslanja, mogla s vremenom postati neučinkovota.

U januaru je Institut za istraživanje Gamaleya razgovarao o tome sa stručnjacima iz Evropske agencije za lijekove (EMA), koja je odgovorna za ocjenu lijekova za upoteabu u EU ai I dalje ostaje nejasno namjeravaju li Rusi zatražiti odobrenje EU-a za vakcinu. Posao, uostalom, dobro ide i bez toga. Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj, Venezuela i Alžir namjeravaju primijeniti vakcinu ili su već započeli. Mađarska je bila prva zemlja EU koja je naručila dva miliona doza.

Državni mediji u Kini trenutno su zauzeti bacajući sumnju u sigurnost zapadnih vakcina. Novinari su tvrdili da su dužnosnici odbili istražiti smrt ljudi kojima je ubrizgana vakcina BioNTech / Pfizer. No, Institut Paul Ehrlich, njemačko medicinsko regulatorno tijelo, istražio je slučajeve i nije našao razloga za sumnju. Primijetio je da s primjenom vakcine na desetke hiljada starijih osoba i pojedinaca koji već pate od neke bolesti, nije iznenađujuće da će neki od njih slučajno preminuti u vrijeme primanja injekcije.

Kampanja je očito pokušaj Kine da odvrati pažnju od problema u vlastitom razvoju vakcine. Do novembra je gotovo milion ljudi u Kini vakcinisano - ne čekajući rezultate opsežnog ispitivanja faze III. Iz zapadne perspektive, takav pristup nadilazi nekontrolirani eksperiment koji uključuje ogroman broj ljudi.

Kineski proizvođači pokrenuli su studije izvan Kine. U julu je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima provedeno ispitivanje Sinopharma u kojem je sudjelovalo 31 000 sudionika, dok je slična studija započela i u Bahreinu no podaci iz tih studija nisu objavljeni. Ipak, zdravstveni radnici Perzijskog zaljeva tvrdili su da je kineska vakcina pokazala 86-postotnu učinkovitost i odobrili je.

Druga kineska vakcina, koju proizvodi Sinovac, takođe je bila predmet brojnih ispitivanja. Prema studiji u Turskoj, pokazala se učinkovitom od 91 posto. Drugo je istraživanje u Indoneziji, međutim, otkrilo daleko nižu učinkovitost od 65 posto, dok je test s 10 000 sudionika u Brazilu dao dva različita broja. U početku su istraživači najavili učinkovitost od 78 posto, da bi je ubrzo revidirali na 50,38 posto.

Ipak, brazilski dužnosnici namjeravaju odobriti vakcinu jer misle da je čak i slaba vakcina bolja od nikakve.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sada se nada da će dobiti bolji uvid u situaciju s vakcinama u Kini. Tim SZO-a već je stigao u zemlju u obilazak proizvodnih pogona kojima upravljaju Sinovac i Sinopharm. Firme su predale podatke o ispitivanjima i očito se nadaju hitnom odobrenju SZO za njihova cjepiva. Odluka vjerojatno neće uslijediti prije sredine marta, ali pozitivna ocjena imala bi dalekosežne posljedice.

Kinezi bi napokon bili vjerodostojni i mogli bi početi isporučivati ​​svoj proizvod COVAX-u, međunarodnoj organizaciji za pomoć osnovanoj za kupnju vakcina i distribuciju siromašnijim zemljama.

Prema procjenama, u svijetu se mora primijeniti između 10 i 11 milijardi doza vakcina kako bi se zaustavio koronavirus. Proizvođači će trebati do 2023. ili 2024. da proizvedu toliko velike količine. A za postizanje tog cilja bit će potrebne vakcine iz svih zemalja - sve dok pruženi podaci transparentno dokazuju njihovu sigurnost.