MUP Republike Srpske podnio je krivične prijave Sudu Bosne i Hercegovine protiv 16 generala Hrvatske vojske i HVO-a za zločine iz septembra i oktobra 1995. Među okrivljenima su i Ante Gotovina i aktuelni ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević. Ovu informaciju objavile su beogradske Večernje novosti 11. novembra 2016. godine.
Oni se terete, kako su tada pisale Novosti, da su kao neposredni rukovodioci vojnih operacija "Maestral" i "Južni potez" na području pet zapadnokrajiških općina odgovorni za protjerivanje 120.000 ljudi, za ubistvo 1.644 civila i vojnika.
- Kao mjesta gdje su počinjeni najveći pogromi nad Srbima navode se Grahovo, Glamoč, Drvar, Petrovac, Krupa na Uni, a najviše postradalih je bilo na teritoriji Mrkonjić Grada koji su zauzeli HV i HVO 10. oktobra 1995. Poslije 117 dana okupacije u okolini gradića ekshumirano je 257 tijela žrtava među kojima je 10 žena, 71 civil i 97 pripadnika VRS-a, trojica policajaca... U jednoj grobnici bilo je 181 tijelo, a u manjim grobnicama pronađeno je još 176 leševa. Mnogi nisu identifikovani. Porušeno je 1.608 kuća, 700 stanova dok je 3.000 stambenih objekata demolirano...- objavile su Novosti 2016. godine.
Beogradski advokat Dušan Bratić izjavio je u januaru 2019. godine za Glas Srpske da je MUP RS-a još 2005. godine proslijedio Tužilaštvu BiH dokaze o zločinima Hrvatske vojske na području Jajca, ali da ta pravosudna institucija ništa nije učinila u vezi sa tim pitanjem što je za svaku osudu.
Bratić je Tužilaštvu Srbije za ratne zločine podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg komandanta 4. gardijske brigade Hrvatske vojske Damira Krstičevića i njegovih saboraca zbog sumnje da su u septembru 1995. godine počinili ratni zločin nad srpskim civilima na području Jajca.
Bratić je tada izjavio da je "krivičnu prijavu podnio upravo zato što Tužilaštvo BiH ni poslije skoro dvije i po decenije od počinjenih zločina nije preduzelo konkretne korake da odgovorne izvede pred lice pravde". Takvo ponašanje Tužilaštva BiH, poručio je on tada, je sramno, ističući da je on podnio krivičnu prijavu na osnovu principa univerzalne jurisdikcije koji je dio srpskog zakonodavstva.
- Poznato je da Hrvatska traži da se taj princip izbriše iz našeg zakonodavstva, ali on služi upravo za to da se protiv odgovornih za ratne zločine može pokrenuti krivični postupak onda kada to odbija da uradi pravosuđe zemlje na čijoj teritoriji su počinjeni zločini, a to je slučaj sa zločinima 4. gardijske brigade Hrvatske vojske kojom je komandovao Krstičević – kazao je tada ovaj beogradski advokat.
Na pitanje u čije ime je podnio krivičnu prijavu protiv Krstičevića i njegovih saboraca, Bratić je rekao da ne zastupa nikoga i da je u svoje ime podnio krivičnu prijavu, ali da očekuje od porodica žrtava i njihovih potomaka da se obrate Tužilaštvu Srbije za ratne zločine kako bi se pokrenuli zahtjevi za imovinsko-pravnu odštetu.
Tadašnji direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, a danas SNSD-ov državni zastupnik Milorad Kojić rekao je da je Tužilaštvo BiH 2016. godine od Centra zatražilo dokumentaciju u slučaju zločina u akcijama "Južni potez" i "Maestral", gdje je komandnu odgovornost imao general Krstičević.
- Ustupili smo im dokumentaciju, čak i videozapise, ali nikakvu povratnu informaciju od Tužilaštva nismo dobili. Vidio sam da se Krstičević brani da je u vrijeme kada su počinjeni zločini on bio na dopustu, ali postoji video-snimci koji ga demantuju i koji potvrđuju da je bio na licu mjesta kada su počinjeni zločini - kaže Kojić.
Iza optužnica protiv hrvatskih generala, jasno je to svima, stoji beogradska kuhinja i Milorad Dodik, inače dobar prijatelj Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske koji je nakon što su optužnice stigle u Zagreb zaprijetio i ucijenio Bosnu i Hercegovinu mogućim otkazivanjem daljnje podrške Hrvatske na EU putu.
Kada je u februaru ove godine izrečena nepravosnažna presuda Miloradu Dodiku pred Sudom BiH, Milanović je podsjetimo, rekao da je "Milorad Dodik najpopularniji političar među Srbima u BiH, a da ga se procesom pred Sudom BiH pokušava maknuti s političke scene, jer nije poslušan visokom predstavniku Christianu Schmidtu."
- Dodik je najpopularniji političar među Srbima u BiH. To je taj evropski način koji je totalno pogrešan. Nije ni nasilan. To je neko petljanje, podmetanje, pokušaj da se demokratski izabranom predstavniku srpskog naroda, s kojim smo imali puno razmirica, da ga se izbaci iz političkog života, jer nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja, davno umirovljenog njemačkog političara. U kojem stoljeću mi živimo? To će se sutra dogoditi i Hrvatima, ne branim Dodika. Neko misli da će ovako zastrašiti Srbe, neće. Revoltirat će ih - kazao je Milanović prije nekoliko mjeseci.
U augustu 2024. godine Dodik je javno, pred otprilike 400-tinjak svjedoka među kojima su bili i neki od najznačajnijih političkih zvaničnika Republike Srpske, dao podršku hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću na predsjedničkim izborima koji su ga čekali i pozvao i Hrvate i Srbe da glasaju za njega, objavio je Nacional.hr.
Jedan od svjedoka koji su prisustvovali tom događaju kaže da je Dodik potom rekao:
- Zoran Milanović je čovjek s kojim se može graditi dijalog i zato bi moja preporuka, ne samo za Hrvate već i za Srbe, bila da glasaju za Zorana Milanovića, upravo u svjetlu te činjenice, da je riječ o čovjeku dijaloga.
U septembru 2022. godine, Dodik je ugostio Milanovića na svom privatnom imanju, gdje su se družili skoro tri sata. Zanimljivo je da je predsjednik Hrvatske tokom dana u Jajcu obilježavao godišnjicu akcije "Maestral", upravo ovu zbog koje su optužnice stigle u Zagreb, a potom se zaputio ka Laktašima da ugodno proćaska sa prijateljem koji je godinama zdušno gurao priču o optužnicama protiv hrvatskih generala.
Javnosti je odavno poznato da su njih dvojica u bliskom odnosu, te da dijele slična viđenja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine. U vrijeme kada se govorilo o uvođenju evropskih sankcija Dodiku zbog podrivanju Dejtonskog sporazuma, Milanović je poručio da ko glasa za sankcije bit će izdajnik u Zagrebu.
- Dodik nije etnonacionalista, nije šovinista, ne širi etničku mržnju. Ako neko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Evropskom vijeću - kazao je Milanović u januaru 2022. godine u obraćanju novinarima u Zagrebu.



