Kada je Donald Trump u srijedu najavio produženje primirja s Iranom, američki predsjednik nije odredio rok za nastavak pregovora, jednostavno rekavši da će SAD nastaviti svoju gotovo sedmičnu blokadu Teherana i čekati iranski "prijedlog" za daljnje razgovore.

Ali ima još jedan rok o kojem treba brinuti - jedan koji dolazi u američkom Kongresu.

Trump ima rok do 1. maja da dobije odobrenje Kongresa prema Rezoluciji o ratnim ovlastima (ponekad nazivanoj Zakonom o ratnim ovlastima). U njoj se navodi da mora ograničiti raspoređivanje snaga u bilo kojem tekućem sukobu nakon 60 dana - osim ako mu se ne odobri posebno odobrenje za nastavak.

Iluzija pobjede

Kako je Netanyahu iskoristio Trumpa i ubrzao pad Amerike

Da bi se to odobrilo, i Zastupnički dom i Senat moraju usvojiti zajedničku rezoluciju - s prostom većinom u svakom - unutar tog roka od 60 dana. To se do sada nije dogodilo.

Međutim, Trumpovi prethodnici su ranije zaobilazili ovaj zakon, koji su koristili druge izvore ovlaštenja kao osnovu za provođenje vojnih operacija.

Savezni zakon iz 1973. godine donesen je kako bi se ograničila ovlaštenja predsjednika SAD-a da uključi zemlju u oružane sukobe u inostranstvu.

Prema rezoluciji, predsjednik mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od pokretanja vojne akcije i može održati raspoređivanje snaga samo 60 dana, osim ako Kongres ne odobri jedno produženje od 30 dana ili odobri dužu obavezu.

Šta se desilo

Je li svijet bio na rubu katastrofe: Trump je pokušao koristiti nuklearne kodove?

Maryam Jamshidi, vanredna profesorica prava na Pravnom fakultetu Colorado, rekla je da bi predsjednik, kako bi produžio rok od 60 dana za 30 dana, mora pismeno potvrditi Kongresu da je nastavak upotrebe oružane sile rezultat "neizbježne vojne potrebe".

- Nakon ovog roka od 90 dana, predsjednik je dužan prekinuti raspoređivanje američkih oružanih snaga ako Kongres nije objavio rat ili na drugi način odobrio nastavak vojne akcije.

Međutim, ne postoji jasan pravni put da Kongres uspješno prisili predsjednika da se pridržava ovog zahtjeva za prekid i, zaista, prethodni predsjednici su odbili to učiniti, tvrdeći da je ovaj dio Rezolucije o ratnim ovlaštenjima neustavan - navela je Jamshidi.

Kako stvari trenutno stoje, daleko je od sigurnog da će Kongres odobriti nastavak vojne akcije protiv Irana zbog dubokih podjela između demokrata i republikanaca u Zastupničkom domu.

(Ne)tačne procjene

Trump naziva iransko rukovodstvo "razbijenim": Šta je istina i ko je glavni?

Prije desetak dana četvrti dvostranački pokušaj u američkom Senatu da se ograniči Trumpovo ovlaštenje za provođenje vojnih operacija korištenjem Rezolucije o ratnim ovlaštenjima odbijen je sa 52-47 glasova, a članovi su u velikoj većini glasali po stranačkim linijama.

- Ne bismo trebali propustiti primijetiti koliko je izvanredno to što je naše republikansko rukovodstvo u Senatu odbilo da vrši bilo kakav nadzor nad ratom koji košta milijarde dolara svake sedmice - rekao je demokratski senator Chris Murphy.

Republikanci u Kongresu su uglavnom odbili miješati se u predsjednikove poslove tokom 60 dana predviđenih Rezolucijom o ratnim ovlaštenjima, ali mnogi su insistirali da će nakon toga biti potrebno odobrenje Kongresa.

Amnesty International

Čovječanstvo je u opasnosti zbog tri "predatora"

Republikanski senator John Curtis nedavno je napisao:

- Podržavam predsjednikove akcije poduzete u odbranu američkih života i interesa. Međutim, neću podržati tekuće vojne akcije nakon isteka roka od 60 dana bez odobrenja Kongresa. Zauzimam ovaj stav iz dva razloga – jedan je historijski, a drugi ustavni.

Neki republikanci, koji su do sada nepokolebljivo podržavali Trumpove akcije u Iranu, također pokazuju nelagodu zbog mogućnosti produženog rata, ograničavajući potencijal za ukupno odobrenje Kongresa.

Iako su do sada blokirali napore da se ograniče predsjednikova ovlaštenja da naredi vojnu akciju u Iranu, neki su rekli da bi mogli glasati drugačije ako rat prijeti da će trajati duže od 60 dana.

Napušta funkciju

Trese se Bijela kuća: Trumpova ministrica slala osoblje po alkohol, imala ljubavnu aferu?

Salar Mohandesi, profesor historije na Bowdoin Collegeu u Brunswicku, SAD, rekao je da je rat bio "strašan" za Trumpa, s anketama koje konstantno pokazuju da se američka javnost protivi ratu, ali da će ga vjerovatno nastaviti u nekom obliku.

- Cijeli njegov brend zasniva se na pobjedi. Rekao je američkoj javnosti da može izvući bolji dogovor iz Irana, obećao je da se neće miješati u rat, a njegova stranka, koja je u problemima, uskoro će se suočiti s međuizborima usred historijski nepopularnog rata - rekao je Mohendesi za Al Jazeeru.

Pitanje koje stručnjaci postavljaju: u kojem obliku će nastaviti rat i kako će pokušati zaobići američki Kongres ako bude potrebno? Postoje li načini da Trump zaobiđe odobrenje Kongresa?

Ovlaštenje za upotrebu vojne sile (AUMF) pruža još jednu potencijalnu pravnu osnovu za nastavak operacija jer daje predsjedniku ovlaštenje da koristi silu za određene ciljeve.

Rat protiv Irana

Zašto su pregovori u Islamabadu propali: Četiri zahtjeva SAD-a u interesu Izraela

Prvi put je usvojeno 2001. godine nakon napada 11. septembra kako bi se omogućilo SAD-u da vodi svoj "rat protiv terora", a ponovo je usvojeno 2002. godine kako bi se uklonio Sadam Husein i odobrila invazija na Irak 2003. godine.

Ova ovlaštenja su koristile uzastopne administracije za opravdanje širokog spektra vojnih akcija. U svom prvom mandatu, Trump je iskoristio AUMF iz 2002. da naredi atentat na iranskog generala Kasema Solejmanija u Bagdadu 2020. godine.

Izvještaj Kongresa iz 2015. o AUMF-u utvrdio je da se bivši predsjednik Barack Obama oslanjao na AUMF iz 2001. ne samo za nastavak američkih vojnih operacija u Afganistanu, već i "za početak nove kampanje protiv ISIS-a/ISIL-a, s mogućnošću proširenja na druge zemlje ako grupe Islamske države ili Al Kaide ili njihovi saradnici efektivno prošire svoj doseg i predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a“.

Sve više razloga

Bivši direktor CIA-e poziva na smjenu: "Taj 25. amandman kao da je napisan za njega“

Obamina administracija tvrdila je da su njene vojne operacije protiv ISIL-a spadale pod okrilje odobrenja kada su američke snage prvi put raspoređene u Siriju 2014. godine.

U praksi, predsjednici od 1973. godine često su izvodili vojne operacije bez eksplicitnog odobrenja Kongresa prije nego što je AUMF stupio na snagu početkom stoljeća, koristeći razna pravna opravdanja i tvrdnje o autoritetu.

Bivši američki predsjednik Bill Clinton odobrio je nekoliko vojnih operacija 1990-ih tokom svog osmogodišnjeg predsjedničkog mandata, uključujući operacije u Iraku i Somaliji.

U martu 1999. godine, Clinton je rasporedio američke snage protiv bivše Jugoslavije zbog srpskog etničkog čišćenja kosovskih Albanaca, bez odobrenja Kongresa.

Zaslužuje Hag

Da li bi Trump krenuo na Iran da su Bush i Blair bili kažnjeni za ratne zločine u Iraku

Bivši američki kongresmen Tom Campbell i 17 drugih bezuspješno su podnijeli tužbu protiv administracije, tvrdeći da Clinton ne može nastaviti rat osim ako mu Kongres ne da odobrenje prema Zakonu o ratnim ovlaštenjima. Vojna kampanja u Jugoslaviji trajala je 79 dana.

Tokom američke vojne kampanje u Libiji između marta i juna 2011. godine, Obamina administracija tvrdila je da misija ne ispunjava pravnu definiciju "neprijateljstava" prema Rezoluciji o ratnim ovlaštenjima.

Kao rezultat toga, administracija je tvrdila da nije potrebno dobiti eksplicitno odobrenje od Kongresa za nastavak kampanje u Libiji jer ona nije uključivala "aktivnu razmjenu vatre s neprijateljskim snagama".