Prošla godina, koliko god neobična i teška, ipak na kraju za privredu Bosne i Hercegovine nije bila tako strašna koliko se očekivalo. Istina, uslužni i turistički sektor pretrpjeli su velike gubitke, dok je, s druge strane, proizvodni sektor ipak prošao bolje nego što se očekivalo. Pokazuju to i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom. U normalnim okolnostima teško da nam se može desiti da povećamo izvoz naših proizvoda, a smanjimo uvoz. U okolnostima “novog normalnog” to smo ipak uspjeli.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2020. godini bosanskohercegovački privrednici izvezli su proizvode u vrijednosti 10,8 milijardi maraka, što je milijardu maraka više nego u 2019. godini. Istovremeno, u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je proizvoda u vrijednosti 17,2 milijarde maraka, što je za 2,6 milijardi maraka manje nego godinu ranije. Istini za volju, ni povećanje izvoza kao ni povećanje uvoza ne znače da je bosanskohercegovačka privreda postala konkurentnija vani, odnosno to ne znači da su domaći proizvođači uspjeli na domaćem tržištu nametnuti svoje proizvode kao supstituciju uvoznim jer su kvalitetom i cijenom konkurentniji.
Razlog povećanja izvoza vjerovatno leži u okolnostima koje smo tokom godine imali u Evropi, a to je da su kupci u Evropskoj uniji, zbog ograničenja u pogledu transporta, proizvode koje su ranije nabavljali u Aziji barem djelimično počeli nabavljati od nas. S druge strane, smanjenje uvoza, iako uvijek zvuči kao dobra vijest, u slučaju Bosne i Hercegovine zapravo je loša. To najčešće znači smanjenu ličnu potrošnju. Kako smo ranije pisali, potrošnja u Bosni i Hercegovini samo u prvoj polovini 2020. godine smanjena je za više od milijardu maraka, na što ukazuje pad prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Pad potrošnje u prvom redu vezan je za smanjene turističke posjete i samim tim pad potražnje u uslužnom sektoru.
U svakom slučaju, u okolnostima kakve jesu, pozitivno je to što je pad potrošnje nadomješten povećanjem izvoza. Kao i prethodnih godina, naša su najznačajnija izvozna tržišta Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija. Dakle, najvećim dijelom naš je izvoz fokusiran na Evropsku uniju. Iako je, kada je riječ o strogim standardima kvaliteta, Evropska unija jedno od najzahtjevnijih tržišta u svijetu, naša privreda ipak pokazuje znatan nivo prilagođenosti tim standardima. Što se tiče uvoza, najviše uvozimo iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije. Pojedinačno, najveći deficit u trgovini imamo s Hrvatskom, oko 1,5 milijardi maraka, i sa Srbijom, približno 1,3 milijarde. Mnogo bolje stojimo u trgovini sa zemljama Evropske unije, s Njemačkom smo u suficitu 300.000 maraka, s Austrijom 58 miliona, s Italijom smo u deficitu 400 miliona maraka, a sa Slovenijom 500 miliona maraka.
Najosjetljiviji sektor privrede inače je poljoprivredna proizvodnja, odnosno kompletan agroindustrijski sektor, koji nigdje u svijetu ne može biti konkurentan bez kvalitetne podsticajne politike. U prošloj godini, i pored činjenice da je zasijano mnogo više površina nego inače zbog straha od eventualne krize izazvane pandemijom, prodaja na vanjskom tržištu nije bila na nivou 2019. godine. Izvoz agroindustrijskog sektora Bosne i Hercegovine smanjen je za približno 60 miliona maraka i iznosio je 434,5 miliona maraka, dok je uvoz iznosio 1,28 milijardi maraka i također je smanjen u odnosu na 2019. godinu za 60 miliona maraka.
Dakle, godišnje Bosna i Hercegovina potroši više od milijardu maraka na uvoz prehrambenih proizvoda. Na uvoz mesa potrošimo 263 miliona maraka, na uvoz mlijeka 167 miliona, povrća 100 miliona, voća 210, žitarica 207, proizvoda mlinske industrije 43 miliona, proizvoda na bazi žitarica, brašna i skroba 231 milion, proizvoda od voća i povrća 83 miliona, te 309 miliona maraka na uvoz alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Sam uvoz proizvoda agroindustrijskog sektora iz Srbije jednak je cjelokupnom izvozu agroindustrijskog sektora Bosne i Hercegovine. Iz Srbije godišnje uvozimo proizvode prehrambene industrije vrijedne 421 milion maraka, što je jedna trećina ukupnog uvoza agroindustrijskog sektora Bosne i Hercegovine.
No, kada se sve sabere, godina i nije bila toliko loša koliko se očekivalo. Podsjetimo, Svjetska banka je tokom 2020. godine izašla s podatkom da globalnu ekonomiju očekuje pad proizvodnje za 9,1 posto u toj godini jer je ekonomska aktivnost bila teško pogođena širenjem virusa korona. Potražnja za bosanskohercegovačkim proizvodima na našim glavnim izvoznim tržištima u Evropskoj uniji (Njemačka, Hrvatska i Italija) pokazuje da ipak nije bilo usporavanja kakvo se očekivalo.
Prema procjeni Svjetske banke, u 2021. godini privreda Bosne i Hercegovine ostvarit će rast od 3,4 posto. Ako se nastave rezultati kakve smo do sada imali i ako uslužni sektor konačno proradi u punom kapacitetu, rezultati koje privreda ostvaruje bit će znatno bolji nego prošlogodišnji, koji, ako se uzmu u obzir okolnosti, također nisu loši.
