Nedavno proglašenje konačnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, održanih krajem decembra 2025. godine, opet je na površinu izbacilo staru boljku Bošnjaka, a to je razjedinjenost.
Dok Centralna izborna komisija (CIK) potvrđuje rezultate, a samim tim i mandate za tri ključna bošnjačka subjekta – Koalicije "Vakat", Nove demokratske stranke (NDS) i Socijaldemokratske unije (SDU) – matematika moći u Skupštini Kosova opominje da će Bošnjaci s nešto više od 10.500 glasova ostati na margini, dok druge zajednice, poput srpske, s većom izlaznošću, učvršćuju svoju poziciju.
Poziv na jedinstvo
Emilija Redžepi, čelnica NDS-a, javno je uputila poziv na "zajednički nacionalni i programski nastup" upućen Rasimu Demiriju i Koaliciji "Vakat". Njena argumentacija se temelji na premisi da će se bez jedinstva resursi nastaviti osipati, a utjecaj na centralnom nivou slabiti. Prioriteti koje navodi – od decentralizacije i ekonomskog snaženja Župe i Podgore do otvaranja fabrika – zvuče kao spisak želja svakog građanina.
Međutim, ovaj poziv na jedinstvo nije prošao bez odjeka i oštrih kritika. Dok Redžepi naglašava da je prethodna vlada pod vodstvom Albina Kurtija pružila do sada najveći prostor nevećinskim zajednicama, dio javnosti i političkih oponenata postavlja pitanje zašto je jedinstvo selektivno.
Naime, reakcije s terena, vidljive u oštrim komentarima građana i pristalica drugih subjekata, ukazuju na to da se bošnjačko jedinstvo ne može graditi samo na relaciji NDS–"Vakat". Posebno se ističe uloga Dude Balje i SDU, koja je s 2.613 glasova osigurala mandat, uprkos optužbama o "prljavoj kampanji" i manipulacijama koje su pratile ovaj izborni ciklus.
Kritičari ukazuju na to da je ignoriranje subjekta koji je osvojio značajan broj glasova, posebno među mlađom populacijom, kontraproduktivno. Glasovi koji dolaze iz naroda upozoravaju da "reality politika" i međusobno optuživanje za krađu glasova decenijama su gurali stvarne probleme pod tepih. Rezultat toga je poražavajuća izlaznost. Dok Srbi s 41.000 glasova osiguravaju devet poslanika, Bošnjaci se s tri liste i 10.000 glasova bore za mrvice institucionalnog utjecaja.
S druge strane, iz SDU-a stižu poruke o beskompromisnoj odbrani bošnjaštva i identiteta od napada "izvana i iznutra".
Decentralizacija i ekonomska autonomija
Pitanje koje ostaje u zraku nakon decembarskih izbora jeste mogu li bošnjački lideri nadvladati lične sujete. Jedinstvo o kojem govori Emilija Redžepi, a koje prizivaju glasači SDU-a i "Vakata", ne smije biti samo koalicija radi raspodjele funkcija u novoj vladi Albina Kurtija. Ono mora biti strateški bedem koji će spriječiti asimilaciju, omogućiti zapošljavanje u javnim institucijama i, konačno, pokrenuti proizvodnju u ruralnim sredinama.
Položaj Bošnjaka na Kosovu danas je definiran paradoksom. Naime, nikada više političkih subjekata, a nikada manje stvarne moći u odnosu na potencijal. Ako poziv na jedinstvo bude samo Facebook inicijativa, bošnjačka zajednica će ostati talac nekoliko političkih imena.
Pravi test za Redžepi, Demirija i Balje neće biti razgovori u kabinetu premijera, već sposobnost da sjednu za isti sto i pred narod izađu s jedinstvenim zahtjevom za decentralizaciju i ekonomsku samostalnost. Sve ostalo je samo nastavak politike koja je Bošnjake dovela do toga da ih u parlamentu ima tek onoliko koliko je nužno za kvorum, ali nedovoljno za stvarne promjene.
