Refika Lendu je Kadrovska komisija Stranke demokratske akcije na sjednici održanoj 11. januara predložila na funkciju predsjednika/potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, a njegovu kandidaturu je Predsjedništvo SDA na sjednici održanoj istog dana i potvrdilo. Nekoliko dana nakon toga Centralna izborna komisija razmatrala je Izvještaj o izvršenim provjerama kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH i delegata za Dom naroda BiH iz FBiH te je, između ostalog, potvrdila da je kandidat grupe od 13 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH iz Kluba bošnjačkog naroda Refik Lendo, dok je kao kandidatkinja grupe od 22 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH iz Kluba hrvatskog naroda potvrđena Lidija Bradara, članica Hrvatske demokratske zajednice.

Kada je riječ o prijedlogu iz Kluba srpskog naroda, neko vrijeme odugovlačilo se s objavljivanjem imena i prezimena mogućeg kandidata. Kako je javnost ocijenila, odugovlačenje je bio nemušti pokušaj „osmorke“ da opstruira izbor rukovodstva FBiH, i to samo zato što će se u njemu naći član SDA te da pokušaju „primorati“ visokog predstavnika Christiana Schmidta na novu reakciju koja će im, tako su se ponadali, ići naruku. Tek danas se kao mogući predsjednik/potpredsjednik FBiH iz Kluba srpskog naroda istakao član SDP-a Igor Stojanović i ovaj prijedlog će najvjerovatnije ići na odlučivanje u CIK.

Refik Lendo je rođen 26. januara 1956. godine u Novom Travniku, gdje i danas živi. Diplomirao je na Vojnoj akademiji u Beogradu 1980. godine. Obavljao je važne i odgovorne vojne dužnosti u miru, a potom i u ratu. Početkom agresije postaje komandant štaba Teritorijalne odbrane Novi Travnik. Godinu dana je bio komandant Operativne grupe „Bosna“, a potom operativac u Komandi Trećeg korpusa. Drugom korpusu Armije Republike Bosne i Hercegovine se priključuje 1995. godine, gdje ostaje sve do penzionisanja 2004. godine. Posljednjih pet godina je bio komandant ovog korpusa. Za vojne zasluge dobio je i najviše ratno priznanje „Zlatni ljiljan“. Od 2004. godine je član SDA, a od 2015. godine i član Predsjedništva. Na Kongresu SDA, održanom u septembru 2019. godine, izabran je za člana Glavnog odbora ove političke organizacije. Nakon vojne karijere i dvije godine mirovanja, kandidira se za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i s više od 4.000 glasova osvaja mandat. Mandat prekida 2008. godine, kada je na lokalnim izborima izabran za načelnika Općine Novi Travnik. Četiri godine poslije osvojio je i drugi mandat. S 5.444 glasova mandat je osvojio i na lokalnim izborima 2016. godine.

Refik Lendo za Stav govorio je o kandidaturi za predsjednika/potpredsjednika FBiH, o složenoj političkoj situaciji u većem bh. entitetu, ali i cijeloj BiH, o situaciji unutar SDA, ali i o svojoj lokalnoj zajednici – Novom Travniku.

STAV: Politički oponenti SDA, iz koje Vi dolazite, nakon što je objavljeno da ste kandidat za predsjednika/potpredsjednika FBiH, spočitavali su ovoj političkoj organizaciji da „reciklira kadrove“, da predlažu na odgovorne pozicije one koji su u prošlosti već obnašali slične dužnosti. Ističu i to da SDA nema namjeru podmlađivati svoje redove. Kako Vi gledate na ove tvrdnje?

LENDO: Na mjestu komandanta Drugog korpusa završavam svoju vojnu karijeru. U periodu agresije na našu domovinu obavljao sam različite dužnosti u ARBiH, a dobitnik sam i „Zlatnog ljiljana“. Nakon okončanja svog vojnog djelovanja pridružio sam se nastavku gradnje BiH kroz politiku. Godine 2006. bivam direktno izabran kao zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali negdje na pola mandata napuštam tu poziciju i kandidiram se za načelnika Novog Travnika. Pobijedio sam i ostao tri mandata na toj dužnosti. Imao sam prijedlog i od centrale SDA, ali i matične općinske organizacije da se ponovno kandidiram, ali sam odlučno rekao da ne mogu. Tri puta je dosta. Smatrao sam naprosto da više ja ne trebam biti, ali vidimo, nažalost, da je Narod i pravda isturila svog kandidata za načelnika Novog Travnika, „razrijedila“ probošnjački ili probosanski korpus i samim tim doprinijela da novi načelnik bude iz HDZ-a. Na općim izborima 2. oktobra bio sam kandidat za Parlament BiH i osvojio sam 20.000 glasova. Dakle, daleko više od političkih stranaka, o pojedincima da i ne govorim, koji meni i SDA spočitavaju sve i svašta u ovom periodu.

Član sam Glavnog odbora SDA i jedan sam od potpredsjednika ove političke stranke tako da je ona naprosto prepoznala mene kao predsjednika/potpredsjednika FBiH. Jasno je da SDA ima dosta kvalitetnih kadrova koji su mogli biti predloženi na ovu dužnost i meni je, ako ćemo iskreno, svejedno ko će to biti, bitno je samo da posao bude kvalitetno obavljen. Svakako da se na ovom mjestu treba naći iskusan kadar koji dobro poznaje situaciju u FBiH, ali istovremeno treba voditi računa o tome da sve one odluke koje donese Vlada FBiH budu u interesu stanovnika, da se zakoni brže donose i da imaju veću prohodnost. Predsjednik i potpredsjednici FBiH trebaju biti podrška Vladi FBiH da se procesi lakše odvijaju u korist svih nas. Moje iskustvo, kroz dosadašnji rad i reference, mislim da bi trebalo pozitivno odgovoriti zadatku.

STAV: Kadrovska komisija SDA, koja je zasjedala 11. januara prije redovne sjednice Predsjedništva SDA, odlučila je predložiti Vas za predsjednika/potpredsjednika FBiH. Jeste li očekivali da ćete biti prijedlog? Kakve su šanse da zaista budete izabrani na ovu funkciju?

LENDO: S obzirom na to da je kolegica Melika Mahmutbegović odlično obavljala svoju dužnost, iskreno, nisam očekivao da ću biti kandidat. Kada mi je zvanično upućen prijedlog da budem kandidat za predsjednika/potpredsjednika FBiH, ja sam taj poziv i prihvatio. Znate, kada se odlučite na utrku, neka pravila i rezultate morate ispoštovati. SDA je imala dovoljan broj potpisa potrebnih za dostavljanje prijedloga za rukovodstvo FBiH tako da ne bi trebalo biti nikakvih problema ni kada je riječ o imenovanju rukovodstva FBiH, a kasnije svakako i kada je u pitanju imenovanje mandatara i ministara u Vladi FBiH. Moja zvanična kandidatura već je u proceduri i sada je na parlamentima da se očituju.

STAV: Ako sve bude teklo po planu, osim Vas, u rukovodstvu većeg bh. entiteta trebali bi se naći i Lidija Bradara iz HDZ-a BiH i Igor Stojanović iz SDP-a. Kako gledate na njihovo dosadašnje djelovanje te kakvu saradnju očekujete?

LENDO: SDA je politička stranka koja je u izbornoj utrci ipak na cilj stigla prva, dobila je najveći broj glasova, a samim tim i mandata i u Predstavničkom domu i u Domu naroda. Nakon imenovanja rukovodstva FBiH uslijedit će predlaganje mandatara i ministara, a posve sam siguran da SDA neće moći biti zaobiđena u tom procesu. Ja ću se zaista truditi raditi u interesu svih građana FBiH i nastojat ću sa svima uspostaviti koordinaciju bez obzira na to iz kojih političkih stranaka dolazimo. Kada SDA bude u igri, a bit će, treba nastojati ostvariti saradnju sa svima kako bismo bili na usluzi našim sugrađanima.

STAV: Šta mislite zašto se odugovlačilo s predlaganjem kandidata iz reda srpskog naroda za rukovodstvo FBiH? Da li na taj način „osmorka“ skupa s partnerima pokušala blokirati imenovanje predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta ili naprosto nisu imali kandidata iz Kluba srpskog naroda?

LENDO: Po mojim saznanjima, i jedno i drugo. Oni svaki dan pokušavaju upozoriti visokog predstavnika Christiana Schmidta na to da je potrebno nešto odblokirati iako ništa nije blokirano. Kada želite krenuti u neku političku igru, treba najprije stati na loptu, prebrojati se i vidjeti postoji li dovoljan broj igrača za tu igru. U kontekstu formiranja Vlade FBiH, „osmorka“ je trebala najprije prebrojati delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH. Iz tog organa sve počinje, a vidimo da „osmorka“ potrebnu većinu nema. Znali su od samog početka da nemaju potrebnu većinu, zapleli su se u mrežu koju su sami ispleli i onda traže da se nešto odblokira što uopće i nije blokirano. Kako sam čuo, „osmorka“ dugo nije imala potrebnih 11 potpisa za delegiranje kandidata za rukovodstvo FBiH iz reda srpskog naroda. 

STAV: Dragan Čović nedavno je izjavio da formiranjem Vlade FBiH teče rok za izmjenu Izbornog zakona. Šta govori ova njegova izjava?

LENDO: To jasno govori da su izmjene Izbornog zakona sastavni dio koalicionog sporazuma njegovog HDZ-a i „osmorke“. To je Dragan Čović s „osmorkom“ na neki način već dogovorio. Međutim, jedno je govoriti, drugo je željeti, a treće je uraditi. SDA, ali i članovi Demokratske fronte, nadam se i svi ostali istinski probosanski politički faktori, neće dozvoliti da se uradi bilo šta nauštrb BiH. Te želje Dragana Čovića i HDZ-a postoje već dugo, ali SDA i sve druge političke stranke koje BiH gledaju kao prostor na kojem će svi biti jednaki i ravnopravni sigurno neće dozvoliti da se napravi jedno diskriminatorno zakonsko rješenje. Izborni zakon treba biti operativan, dobar za sve građane BiH.

STAV: Kada biste davali ocjene, koju biste ocjenu dali Vladi FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem? Vidimo da mu oponenti spočitavaju mnoge stvari, dok statistike, posebno posljednja iz Svjetske banke, govore potpuno suprotno.

LENDO: Treba vjerovati podacima koji su zaista relevantni. Bez obzira na sve poteškoće, neki ključni problemi u FBiH su riješeni. Danas imamo takvu situaciju da ne postoje problemi u isplati penzijsko-invalidskih davanja, u dobrom dijelu je unaprijeđen status boračke populacije, a dosta je pomaka napravljeno i u oblasti radničkih prava. Federalni budžet predložen za 2023. godinu iznosi oko 6,7 milijardi KM, u okviru kojeg je planirano povećanje plata svim uposlenicima u federalnim institucijama, povećanje penzija, povećanje izdavanja za privredu i poljoprivredu i sl. Uprkos svim problemima koje su pojedini ministri pravili i, naravno, opozicija, uprkos pandemiji virusa korona i negativnim ekonomskim reperkusijama uvjetovanim agresijom Rusije na Ukrajinu, Vlada FBiH i više nego uspješno položila je svoj ispit.

STAV: Šta ako na poziciju premijera Vlade FBiH dođe Nermin Nikšić? I kako ćete djelovati ako u sastavu Vlade FBiH ne budu oni s kojima dijelite iste ili barem slične političke stavove?

LENDO: Ja sam, kako rekoh, više razmišljanja da će SDA zajedno sa svojim partnerima i onima koji budu nužni sudionici uspostave vlasti zaista biti nezaobilazna u procesu nastavka vođenja pozitivnih procesa koje je pokrenula Vlada FBiH, na čijem je čelu bio Fadil Novalić. To je jedino pravo i ispravno, sve ostalo je katastrofa. I to ne katastrofa samo za građane već i za sve druge koji misle da mogu uspostaviti vlast. Prvenstveno, ja ne vidim način na koji mogu ostali formirati vlast, naprosto je nezapamćeno u postojanju demokratije kao društveno-političkog sistema da 15 političkih stranaka učestvuje u sastavljanju bilo kakve vlade. Pa i četiri ili pet koalicionih partnera u nekom momentu ozbiljno se počnu mimoilaziti u pogledima, a kamoli dvocifren broj. Konkretno, „osmorka“ je sama po sebi sastavljena od različitih ideologija, a dodamo li na to još koaliranje s HDZ-om i strankama okupljenim u Hrvatski narodni sabor, situacija postaje još teža. Prema tome, ne bi se smjelo niti ću ja kao jedan od članova rukovodstva FBiH dozvoliti da se procesi u većem bh. entitetu vode bez SDA. Rukovodstvo FBiH mora biti jedinstveno u donošenju odluke o izboru mandatara Vlade FBiH i ministara, a budite sigurni da ja neću dozvoliti da se išta učini što će biti štetno za entitet FBiH i državu BiH.

STAV: Prijevremeni izbori za gradonačelnike i načelnike nekoliko gradova u BiH bit će održani 5. februara. Riječ je o gradovima Bihać, Tuzla, Srebrenik i Zvornik te o općinama Bratunac i Vogošća. Pošto ste i sami obnašali funkciju načelnika Novog Travnika, koliko je bitna lokalna vlast? I šta mislite kakav će 5. februara biti omjer snaga Vaše SDA i „osmorke“ s druge strane?

LENDO: Lokalna zajednica je vrlo važna u ukupnom sistemu FBiH. To je nivo na kojem se rješavaju gorući problemi za stanovništvo, na tom nivou se ljudi brinu hoće li biti vode, jesu li popravljeni putevi, kakvo je stanje s kanalizacionim mrežama i sl. Ja, kao čovjek koji je tri puta bio načelnik Novog Travnika, najbolje znam koliko je bitan načelnički posao i koliko je važna načelnikova administracija. Mi nastojimo, kao SDA, da osvojimo što veći broj gradonačelničkih i načelničkih pozicija kako bismo mogli nastaviti doprinositi tim zajednicama. Nadam se da će birači prepoznati ozbiljnost, odgovornost i ono što su radili u proteklom periodu kandidati SDA te da će dati svoj glas upravo tim ljudima kako bi se njihove zajednice unaprijedile.

STAV: Na šta ste posebno ponosni kada je u pitanju Vaš načelnički mandat? Šta biste istakli kao specifičnost Novog Travnika?

LENDO: Ima tu dosta stvari. Gledajte, u Novom Travniku imali smo jednu staru industrijsku zonu, tamo gdje je namjenska industrija „Bratstvo“, a onda sam kroz svoj mandat napravio još jednu, novu industrijsku zonu, u kojoj danas niču nove hale, nova radna mjesta. To je jedna od stvari na koju zajedno sa svojom administracijom mogu biti ponosan. Danas je najvažnije u lokalne zajednice privući što veći broj kako domaćih, tako i stranih investicija.

Druga stvar, s obzirom na to da je Novi Travnik faktički od rata naovamo podijeljen grad, nastojao sam raditi na vraćanju međusobnog povjerenja Bošnjaka, Hrvata i Srba. Malo je Srba ostalo u Novom Travniku i potrudio sam se i o njima povesti računa. Nastojao sam da rad moje administracije bude pravedan i pravičan i da se ne osjeti moje političko opredjeljenje na najelementarnijim stvarima kao što su voda, struja i sve ono što se treba obezbijediti ljudima. Trudio sam se biti načelnik za svakog čovjeka.

I treća stvar, sve ono što sam građanima obećao ja sam 90 posto uspio i realizirati. Ljudi ne vole petljance, ne vole da im obećavate ono što ne možete uraditi. Ja sam davao realna obećanja i njih sam u najkraćem mogućem roku i ispunjavao. Zato sam, između ostalog, i dobio povjerenje stanovnika Novog Travnika tri puta. Da sam se četvrti put kandidirao, vjerovatno bih, bez imalo lažne skromnosti, opet pobijedio. Međutim, dva-tri puta su sasvim dovoljna da načelnik da maksimalan doprinos.

STAV: Kakvo je sada stanje u Novom Travniku, sada kada je načelnik iz HDZ-a BiH?

LENDO: Građani osjećaju već neke promjene, ali, nažalost, nagore. Postojeći načelnik Stjepan Dujo ne doprinosi jedinstvenom djelovanju naroda iako je govorio da će biti načelnik svih građana, već nastoji preko budžeta i kroz rad sa strankama pokazati da ipak pripada HDZ-u. To znači da mu je u fokusu podijeliti, razdvojiti građane gdje god je to moguće. To nije dobro. On baštini jednu negativnu HDZ-ovsku politiku, a to je upravo dati sve od sebe da građani ne žive jedni s drugima, ili jedni uz druge, već odvojeno. Stjepan Dujo je mlad čovjek, ali nije počeo dobro. Ovo mu je prvi mandat načelnika Novog Travnika, a nadam se da će mu biti i posljednji.

STAV: Jednom prilikom iznijeli ste tezu da je svaka vlast dobra onoliko koliko građani budu imali koristi od te vlasti. Već ste nam predočili koliko su stanovnici Novog Travnika imali koristi od Vas, ali koliko će, ako budete izabrani za predsjednika/potpredsjednika FBiH, stanovnici FBiH imati koristi od Vas?

LENDO: To je teza iza koje i dalje stojim kada je u pitanju lokalna zajednica, a potrudit ću se da to prenesem i na federalni nivo. To znači da ću se zalagati za sva zakonska rješenja koja budu u interesu svih građana FBiH, za veće plate, veće penzije, bolje invalidnine i sl. U skladu sa svojim ovlaštenjima, obećavam da ću dati sve od sebe. Jasno je, držat ću se i koordinacije s kantonima i s udruženjima, što je bila praksa i naše Melike Mahmutbegović. Sve ono što je ona radila trudit ću se nastaviti.

STAV: Uzmemo li u obzir da ste u ARBiH bili od početka do kraja agresije, da ste se nalazili na vrlo istaknutim pozicijama te da ste zbog svojih vojnih zasluga dobili i najviše vojno priznanje „Zlatni ljiljan“, nemoguće je završiti razgovor s Vama bez da Vas pitamo koliko je zaista aktuelni politički trenutak opasan za našu domovinu?

LENDO: Svakako da jeste s obzirom na generalnu političku klimu u Evropi. Evo, imamo rat u Ukrajini, a znamo da je situacija na Zapadnom Balkanu takva da uvijek može doći do sukoba. U Crnoj Gori stanje je stalno na ivici eskalacije, a već znamo da su dugo zategnuti odnosi Srbije i Kosova. Nažalost, sve dok postoji institucija visokog predstavnika, to je dokaz da se u BiH još uvijek ne može govoriti o potpunoj sigurnosti. Sve one destruktivne snage koje su 1990-ih godina ratovima htjele uništiti ovu državu i narod danas kroz politiku nastoje uništiti ili barem oslabiti državne institucije. One su same po sebi opasnost po bezbjednost BiH. Upravo zato je bitno da SDA bude aktivnim sudionikom političkih procesa, od državnog nivoa sve do lokalne zajednice. Upravo zato što je SDA uz DF politička stranka koja se na djelu, ne samo na riječima, snažno bori za pristupanje BiH NATO savezu i Evropskoj uniji. Jedino ulaskom BiH u NATO naša država može biti sigurna da u njoj do sukoba neće doći. Prema tome, povlačenje poteza kao što su prepisivanje državne imovine na jedan entitet ili izmjene Izbornog zakona koje bi dale primat samo jednoj političkoj stranci najbolje pokazuju te duboke težnje političkih faktora u bh. entitetu Republika srpska i jednom dijelu FBiH da nad nekim dijelovima teritorije BiH počnu upravljati Beograd i Zagreb. Baš zato su SDA i ostale prave probosanske stranke garant da do toga neće doći.

STAV: Neosporna je uloga SDA u periodu od 1992. do 1995. godine, ali kakva je danas njena uloga, u vremenu kada se ponovno suočavamo sa stvarnim sigurnosnim prijetnjama po državu? Mnogo je onih koji spočitavaju SDA korupciju i nepotizam te da njeni istureni članovi pod plaštom patriotizma čuvaju vlastite pozicije.

LENDO: Od samog početka, radeći prvenstveno s predsjednikom Bakirom Izetbegovićem, svjedočim da se nikada nije razgovaralo o tome da se nekome popusti kada je u pitanju bilo šta što može mirisati na korupciju ili nepotizam. Štaviše, uvijek se upozoravalo na opasnost toga, uvijek se insistiralo na tome da se očuva reputacija SDA kao političke organizacije pravde, povjerenja i zakonitosti. Ko god bi bio izabran na neku funkciju, uvijek mu je skrenuta pažnja da mora raditi po zakonu i da će odgovarati ako ne bude tako. Onaj dio ljudi koji stalno spominje korupciju kada je konkretno riječ o javnim nabavkama pojma nema kako zakonska rješenja koja to polje reguliraju uopće funkcioniraju. Ja sam 12 godina bio u sistemu javnih nabavki, detaljno sam upućen kako ti procesi teku i tvrdim da će svako ko pokuša preko javnih nabavki uraditi nešto nečasno biti pravosudno tretiran. Daleko od toga da korupcije i nepotizma nema kod nas u BiH, to su pošasti koje postoje u svim krajevima svijeta, ali stav SDA je da se tim pojavama svim silama treba suprotstaviti, a eventualne počinioce sudski procesuirati i isključiti ih ako su već u stranačkim strukturama. Mi takvih ljudi nemamo, a koji su tu bili i ogriješili se odgovarat će pred sudom. Mislim da postoje drugi razlozi zašto politički suparnici SDA stalno dovode ovu političku opciju u vezu s raznoraznim oblicima kriminala, ali to je i široj javnosti jasno.

STAV: Koji su to razlozi?

LENDO: To rade neki „probosanski“ faktori kako bi SDA ocrnili i odvojili je od, uvjetno rečeno, običnih, malih ljudi, iz kojih je i izrasla ova politička snaga. To rade zarad lične koristi. S druge strane, imate i one koji žele totalno zbrisati SDA s političke scene kako bi nesmetano krenuli u rušenje države. Već sam spominjao da postoje oni koji žele prepisati državnu imovinu na entitet Rs te oni koji kroz izmjene Izbornog zakona žele praktično politički zavladati ovom teritorijom. SDA je rekla svim predstavnicima tih ekstremnih politika da razgradnju države nije dozvolila i da neće dozvoliti. Prema tome, da bi neke stvari prošle i kod međunarodne zajednice, odlučeno je da je najbolje da se SDA isključi iz političkih tokova. Sretan sam što je u međuvremenu i međunarodna zajednica, prijatelji BiH kao što su SAD, Velika Britanija, Njemačka i mnoge druge države, uvidjela da je SDA politička stranka koja je vodila procese, oslobađala državu, da je SDA najzaslužnija da BiH, uprkos svim njenim problemima, i dan-danas postoji, da je garant njenog opstanka te da je SDA jedina politička opcija koja je bila konstruktivni sagovornik svima koji su dolazili izvana.