Ramazan je mjesec duhovne obnove vjernika, ali i prilika za putovanja, upoznavanja, druženja i učenje... S obzirom na okolnosti pandemije novog virusa korona, Sarajevo, nažalost, već drugi ramazan nije u svom tradicionalnom ruhu. S druge strane, to je prilika da damo više prostora u javnosti, ali i u našim pojedinačnim rasporedima manjim bosanskohercegovačkim gradovima i da se upoznamo s njihovom tradicijom, duhovnošću, historijom, gastronomijom...
Konjic, Visoko, Zenica, Travnik naši su gradovi koji imaju svoj originalni ambijent, historiju, intenzivnu duhovnost i u ramazanu nude mnogo, čak i u okolnostima pandemije.
Oni koji imaju više sreće i mogućnosti da ovog ramazana posjete Novi Pazar pružit će im se izuzetno ramazansko iskustvo. Ako niste ranije bili u Novom Pazaru ili ste bili, ali ne dovoljno dugo da upoznate ovaj grad bogate i burne historije, ovaj je ramazan prilika da osjetite zašto je Novi Pazar glavni grad Bošnjaka.
Pored navedenog, Novi Pazar već je godinama demografski najmlađi grad u Evropi koji ima oko 125.000 stanovnika. Zato je ova destinacija pravi izbor ako vam nedostaje optimizma, životne energije i kreativnosti.
Sarajevo, Skoplje, Novi Pazar povezuje jedan čovjek – njihov osnivač – Isa-beg Ishaković, ali duga tradicija trgovanja, zanati, odnosno čvorišta puteva koji su nekad više vodili na istok, a nekad na zapad. Kao administrativni, ekonomski, kulturni, duhovni centri, oni su mjesto susreta ljudi, ideja, vizija... Zbog toga ćete se u Novom Pazaru osjećati kao u starom dijelu Sarajeva jer su čaršije slične, a padinski dijelovi jednako su tijesni i tajnoviti.
DUŽE RADNO VRIJEME U RAMAZANU
Vlada Republike Srbije nedavno je donijela odluku kojom je dozvoljeno duže radno vrijeme ugostiteljskih objekata u Sandžaku tokom ramazana. Odlukom Vlade radno vrijeme ugostiteljskim objektima s ljetnim baštama u Sandžaku produženo je do 23:30, dok je u ostatku Srbije dozvoljen rad do 22 sati, objavila je Anadolu Agency (AA).
Takvu inicijativu pokrenulo je novoformirano Udruženje ugostitelja Sandžaka. Nadaju se da će takva odluka mnogo značiti ugostiteljskom sektoru, koji je podnio najveću ekonomsku žrtvu u okolnostima pandemije.
Novi Pazar, odnosno Sandžak, prošlog je ljeta bio epicentar pandemije, što je ostavilo teške posljedice na društvo i ekonomiju. S druge strane, u tom teškom periodu svjedočili smo velikoj podršci brojne sandžačke dijaspore i sunarodnjaka iz Bosne i Hercegovine. Kroz to iskušenje obnovljene su prijateljske veze i uspostavljena nova poznanstva, a Sandžak pamti i uzvraća na učinjeno dobro. Nedavno je u Novom Pazaru pokrenuta akcija prikupljanja sredstava za podršku bosanskohercegovačkim gradovima (Goražde, Sarajevo...) koji su se najteže suočavali s trećim valom pandemije.
“Mi smo bili prinuđeni da se organizujemo i izborimo za ovu dozvolu o produženom radnom vremenu. Nama je ova odluka bila pitanje daljnjeg postojanja i rada. U Sandžaku je specifična situacija tokom ramazana. Tradicionalno se koriguje radno vrijeme, kafeterije i restorani s radom počinju u akšam, odnosno za vrijeme iftara. Sve to predočili smo nadležnima i, bez obzira na to koliko je teška situacija u državi, mi smo dobili odobrenje da radimo duže”, rekao je za Anadoliju potpredsjednik Udruženja ugostitelja Sandžaka Denis Hadžibulić.
Za ugostitelje Sandžaka ovaj je ramazan prilika da obnove svoj rad i nadoknade barem dijelom proteklo vrijeme u kojim nisu radili zbog pandemije. Nalazimo se u periodu godine kada je dijaspora prisutna u manjem broju, pa je to prilika da Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine, južnog Sandžaka, Kosova i Makedonije posjete Novi Pazar tokom ovog ramazana.
“Tradicionalno nakon iftara Novi Pazar oživi pa se u kafeterijama i restoranima traži mjesto više. Mi sada radimo po četiri sata dnevno i zbog toga smo zadovoljni, posebno jer nema okupljanja tokom dana”, rekao je Hadžibulić.
Kroz ovu odluka Vlada Srbije je pokazala volju da uvaži vjerske posebnosti svojih građana, a na ugostiteljima i gostima je da kroz odgovorno ponašanje opravdaju ukazano povjerenje.
Novi Pazar, kao i Sarajevo, ima svoje čuvene pekare, odnosno sumune koje u Sandžaku zovu pituljice, lepinje ili ramazanke. U redovima ispred pekara pred iftar u Novom Pazaru ravnopravno sudjeluju i pravoslavci jer je ramazan radost i za druge. Novi Pazar ima izuzetno razvijenu kulturu ispijanja kahve, a i crni čaj prisutniji je jer Istanbul je bliži.
POVEZIVANJE S BOŠNJACIMA U DOMOVINSKIM ZEMLJAMA
Regionalna pripadnost, odnosno osobenost Bošnjaka sa sobom nosi brojne razlike i sličnosti pa tako ćete u Pazaru, odnosno Sandžaku imati priliku obogatiti svoj rječnik novim terminima, drugačijim varijantama nekih riječi, ali i zaboravljenim frazama. Temperament Bošnjaka Sandžaka iskovan je kroz burnu historiju, a prisustvo muhadžira iz Hercegovine iskusniji mogu prepoznati kroz slična prezimena i toponime.
Ramazan je najbolja prilika za prevazilaženje regionalnih predrasuda među Bošnjacima koje su često prepreka međusobnoj saradnji, ali i državnih granica jer je bošnjački životni prostor mnogo širi od granica Bosne i Hercegovine. Bošnjaci na području nekadašnjeg Osmanskog Carstva, odnosno bivše zajedničke države ili regije nisu naša dijaspora. Oni žive u domovinskim zemljama jer su tu već stoljećima autohtono stanovništvo, a odgovornost matice, odnosno Sarajeva prema njima svaki je dan veća.
Ranijih ramazana brojni predavači, profesori, kulturni i naučni radnici posjećivali su Bošnjake u domovinskim zemljama i kroz vazove i sijela obnavljali duhovnu vezu sa Sarajevom. Danas svako od nas može kroz individualno ili porodično putovanje dio svoje odgovornosti za Bošnjake oko Bosne i Hercegovine ispuniti.
Bez obzira na izazove, ljudska potreba za kretanjem, putovanjem i upoznavanjem jača je i od pandemije u kojoj već drugu godinu živimo. Zato neka vaša putovanja u ovakvim okolnostima budu životno i nacionalno strateška, unaprijed pripremljena s jasnim ciljevima i razlozima. Nek vam ne bude teško da zavirite u našu historiju, književnost, da pročitate reportažu, putopis ili knjigu prije nego što posjetite Novi Pazar, Sandžak, odnosno Bošnjake u domovinskim zemljama.