Džamija Votanikos, odnosno, Islamski centar u Atini, prva je džamija koja podignjuta u grčkoj prijestolnici od kraja osmanske vladavine u Grčkoj, koja je trajala do početka 20. stoljeća.
Ideja o izgradnji džamije u Ateni datira iz 19. stoljeća, kada je Atina još bila pod osmanskom vlašću. Međutim, nakon što je Grčka postala nezavisna država, od te se ideje odustalo zbog političkih i društvenih razloga. Tek u 20. stoljeću muslimanska zajednica u Atini počela se zalagati za izgradnju džamije.
Proces izgradnje džamije bio je dug i kompliciran. Grčka vlada je 2000. godine dala dozvolu za izgradnju džamije, a 2003. godine je za tu svrhu dodijeljeno zemljište u atinskoj četvrti Votanikos. Međutim, proces izgradnje je odgođen zbog niza razloga, uključujući nedostatak finansijskih sredstava, proteste desničara kao i prigovore nekih lokalnih stanovnika.
Konačno, 2016. godine završena je izgradnja džamije i svečano je otvoren Islamski centar u Atini. Džamiju je projektirao grčki arhitekta Ioannis Vikelas, a njenu izgradnju finansirala je grčka država i Kraljevina Saudijska Arabija.
Džamija je moderna građevina koja kombinira tradicionalne islamske arhitektonske elemente sa savremenim dizajnom. Glavna dvorana džamije može primiti do 500 vjernika, a postoje i odvojeni molitveni prostori za muškarce i žene. Džamija sadrži i biblioteku, salu za sastanke i kuhinju.
Islamski centar u Ateni nije samo bogomolja nego i kulturno i obrazovno središte. Pruža širok raspon usluga muslimanskoj zajednici u Ateni, uključujući vjersko obrazovanje, savjetovanje i socijalne usluge. Centar također organizira kulturna događanja i aktivnosti koje promiču međuvjerski i međukulturalni dijalog.
Prije izgradnje džamije, muslimani u Ateni morali su se moliti u improviziranim molitvenim prostorijama, koje su se često nalazile u podrumima ili iznajmljenim stanovima. Izgradnja džamije je muslimanskoj zajednici pružila odgovarajuće mjesto za bogoslužje i pomogla im je da se integriraju u grčko društvo.
Čak i danas, prema riječima Yonousa Muhammadija, predsjednika Grčkog foruma izbjeglica, mnogi u Atini još uvijek odlučuju ići u neslužbene džamije. “Naravno, još uvijek postoji mnogo neslužbenih džamija na mjestima kao što su podrumi”, rekao je za Middle East Eye.
Kada je džamija Votanikos napokon otvorena, to je učinjeno usred ograničenja usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa. Veći dio prve godine vjernici su se pridržavali protokola distanciranja i ograničenja broja ljudi koji su mogli prisustvovati namazima u isto vrijeme.
Tačan broj muslimana u Grčkoj nije poznat. Sjeverozapad zemlje je dom za više od 100.000 muslimana, od kojih većina potiče od Turaka, Pomaka i Roma. Desetljećima su pakistanski radnici migranti dolazili u zemlju radi posla, a od 2015. izbjeglice i migranti s cijelog Bliskog istoka pristižu u većem broju nego u prošlosti, iako je konzervativna Nova demokratija posljednjih godina suzbijala nove dolaske.
Ipak, grčka vlada ne uključuje vjersku pripadnost u svoj službeni popis stanovništva. Istraživački centar Pew procijenio je da je 2010. oko 5,6 posto grčkog stanovništva bilo muslimansko. Godine 2016. Pew je predvidio da će postotak muslimana u stanovništvu narasti za najmanje 2,4 posto do 2050. čak i ako se tada povećani protok izbjeglica potpuno zaustavi. Muslimansko udruženje Grčke kaže da ima više od 300.000 muslimana samo u Atini.
Iako njihov broj raste, muslimani u Grčkoj još uvijek se ponekad susreću s odbijanjem izgradnje više džamija. Godine 2021., samo nekoliko mjeseci nakon što je džamija Votanikos počela primati vjernike, odbijen je prijedlog za otvaranje džamije u Solunu. Muslimanska udruga Grčke tvrdi da su grčke vlasti priznale neke nekadašnje neslužbene džamije posljednjih godina, dok su druge i dalje "u stanju neizvjesnosti" te dodaju da su se brojne grčke vlade protivile “vizibilnosti muslimana” kako bi ih “držali nisko u društvu i u podzemlju”.
