Abraham Lincoln, šesnaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, služio je od 4. marta 1861. do svog atentata 15. aprila 1865. godine. Poznat po svojoj ulozi u očuvanju Unije tokom Američkog građanskog rata i ukidanju ropstva, Lincoln ostaje jedna od najznačajnijih figura u američkoj povijesti.
Njegov život, obilježen skromnim počecima, političkom ustrajnošću i moralnom predanošću, oblikovao je budućnost nacije.
Abraham Lincoln rođen je 12. februara1809. godine u kolibi od brvana u okrugu Hardin, Kentucky. Odrastao je u siromašnoj porodici, s minimalnim formalnim obrazovanjem. Samouk, Lincoln je strastveno čitao knjige, uključujući Bibliju i djela Williama Shakespearea, što je oblikovalo njegovu rječitost.
Preselivši se u Illinois kao mladić, radio je različite poslove - od drvosječe do trgovca-– prije nego što se počeo baviti pravom. Godine 1836. položio je pravosudni ispit i započeo karijeru odvjetnika.
Politički uspon
Lincolnova politička karijera započela je 1834. godine izborom u zakonodavnu skupštinu Illinoisa kao član stranke Whig. Zagovarao je privredni razvoj, uključujući izgradnju željeznica i kanala. Godine 1846. izabran je u Zastupnički dom SAD-a, gdje se istaknuo kritikom Meksičko-američkog rata. Nakon jednog mandata vratio se pravničkoj praksi, ali se ponovno uključio u politiku 1850-ih, kada je pitanje ropstva produbilo podjele u zemlji.
Kao član novoosnovane Republikanske stranke, Lincoln je stekao nacionalnu pažnju tokom debata s demokratskim senatorom Stephenom Douglasom 1858. godine.
Iako je izgubio izbore za Senat, njegovi govori protiv širenja ropstva učvrstili su mu reputaciju. Godine 1860. izabran je za predsjednika, osvojivši većinu glasova u sjevernim državama, što je izazvalo bijes juga.
Abraham Lincoln izabran je za 16. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država na izborima održanim 6. novembra 1860. godine. Bio je kandidat nove Republikanske stranke, koja se snažno protivila širenju ropstva na nova američka područja.
Njegova pobjeda bila je povijesna jer je osvojio većinu elektorskih glasova, iako nije dobio većinu glasova u južnim državama. Upravo taj rezultat izazvao je snažan otpor na Jugu, gdje su mnoge savezne države ubrzo odlučile napustiti Uniju.
Lincoln je prisegnuo 4. marta 1861, u trenutku kada je zemlja već bila na rubu građanskog rata. Njegov izbor označio je početak prekretnice u američkoj povijesti i borbe protiv ropstva.
Predsjedništvo i građanski rat
Lincolnov izbor 1860. godine potaknuo je sedam južnih država da se otcijepe i formiraju Konfederaciju. Predan očuvanju Unije, Lincoln je 1861. godine suočen s početkom Građanskog rata nakon napada Konfederacije na Fort Sumter. Njegovo vodstvo tokom rata bilo je obilježeno strateškim odlukama, poput imenovanja generala Ulyssesa S. Granta, i sposobnošću da ujedini različite frakcije na sjeveru.
Jedan od njegovih najznačajnijih poteza bila je Proklamacija o emancipaciji, izdana 1. januara 1863. godine, kojom je oslobodio robove u konfederacijskim državama. Ova mjera preobrazila je rat iz borbe za Uniju u borbu za slobodu, privukavši podršku abolicionista i oslabivši Konfederaciju. Lincoln je također podržao usvajanje 13. amandmana 1865. godine, kojim je ropstvo ukinuto u cijeloj zemlji.
Njegov govor u Gettysburgu 1863. godine, kratak ali snažan, naglasio je ideale demokratije i jednakosti, postavši simbol američkih vrijednosti. Uprkos osobnim gubicima - uključujući smrt sina Willieja 1862. - i ogromnom pritisku rata, Lincoln je pokazivao izdržljivost i empatiju.
Atentat i nasljeđe
Nakon pobjede Unije 1865. godine, Lincolnova vizija obnove nacije prekinuta je njegovim atentatom.
Dana 14. aprila 1865, glumac John Wilkes Booth, simpatizer Konfederacije, upucao ga je u Fordovu kazalištu u Washingtonu. Lincoln je preminuo sljedećeg dana, 15. aprila 1865.
Njegova smrt duboko je potresla naciju, učinivši ga mučenikom za slobodu i jedinstvo.
