Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u četvrtak je otvoreno prekršio Krivični zakon BiH izjavom da u Srebrenici 1995. godine nije bilo genocida nad Bošnjacima, dodajući kako će na toj tvrdnji dosljedno inzistirati čak i ako to znači da će morati u zatvor.

"Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije dogodilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktualna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizira i 'sada se sve zna'. Istina je jedna, da genocida nije bilo", kazao je Dodik za beogradski list "Srpski telegraf".

Uz to je dodao kako ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom, odnosno razbijanje BiH u sadašnjim granicama, treba ostati dugoročni cilj bosanskih Srba unatoč činjenici da u ovom trenutku to nije moguće realizirati.

"Ono u što sam siguran jest da ta ideja treba živjeti sve do njenog ostvarenja", kazao je Dodik.

Potkraj jula bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene krivičnog zakona kojima je predviđeno sankcioniranje osoba koje javno negiraju ratne zločine dokazane u sudskim procesima, uključujući tu genocid u Srebrenici.

"Ko javno odobri, negira, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijed, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u izmjenama krivičnog zakona koje su stupile na snagu početkom avgusta.

Dodatno je precizirano da će s najmanje tri godine zatvora biti kažnjeni prekršitelji ove zakonske odredbe koji su funkcioneri ili odgovorne osobe ili zaposlenici u tijelima vlasti ili bilo kojem tijelu koje se finansira iz budžeta .

Iz Tužiteljstva BiH su odmah nakon što je Inzko nametnuo izmjene krivičnog zakona potvrdili kako su počeli prikupljati potrebne informacije, a istrage su do sada pokrenute u najmanje dvadesetak slučajeva, no nema potvde na koje se osobe te istrage odnose.

Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, koji je ovu dužnost preuzeo 1. avgusta, kazao je kako je spreman koristiti ovlasti koje su mu na raspolaganju i koje uključuju mogućnost smjene izabranih funkckionera, a kao "crvenu crtu", koju oni nikako ne bi smjeli prijeći i zbog čega bi sigurno snosili posljedice, opisao je ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.