Dvije godine nakon atentata na generala Qassema Soleimanija, Iran i njegove savezničke snage ne prestaju vapiti za osvetom. Bivši general jedinice Quds, vanjskog ogranka Revolucionarne garde, ubijen je u napadu dronom u blizini aerodroma u Bagdadu 3. januara 2020., u akciji koju je naredio bivši američki predsjednik Donald Trump. Pet dana kasnije, Teheran je uzvratio lansiranjem projektila na američku bazu u Iraku, pri čemu nije bilo ozlijeđenih niti poginulih.
Na godišnjicu atentata okupljeni su viukali "Smrt Americi, smrt Izraelu!" u u Teheranu i drugim mjestima, uz uobičajeno paljenje zastava obje zemlje. U Bagdadu su pristaše različitih šiitskih frakcija također komemorirali generala, zahtijevajući protjerivanje posljednjih američkih vojnika raspoređenih u njihovoj zemlji. Sjedinjene Države su tvrdile da je atentat bila nužna mjera za zaštitu vojnog osoblja i američkih interesa u regiji.
Bivši zapovjednik Qudsa bio je arhitekta iranske vojne ekspanzije na Bliskom istoku, koja je ojačala Hezbollah u Libanonu, šiitske milicije u Iraku i Afganistanu i pobunjenike Huti u Jemenu. U medijima i službenom iranskom narativu hvali se njegova uloga u obuzdavanju napredovanja takozvane Islamske države u Iraku, kao i u intervenciji iranskih snaga za podršku režimu Bashara al-Assada nakon izbijanja rata u Siriji.
Za Ismaila Qaanija, Soleimanijevog nasljednika na čelu te iranske vojne jedinice, glavno postignuće njegovog prethodnika bilo je "uspostavljanje dobre veze između diplomatije i bojnog polja." I to je da unatoč njegovoj smrti, iranski uticaj u regiji i dalje jak. Prema nekim izvještajima, Quds se u posljednje vrijeme orijentiraju na korištenje bespilotnih letjelica kao glavnog oružja za bombaške napade u inozemstvu, kao i na naoružvanje sa njima povezanih milicija.
Navodi se da se dronovi proizvode u osam tvornica u Iranu, da bi ih kasnije poslali u zemlje poput Sirije i Iraka, gdje je tehnološki proces završen. Za svoju proizvodnju Iran krijumčari elektroničke komponente i materijale iz nekoliko zemalja.
U martu je general Qaani priznao vojnu podršku koju su Quds pružile pobunjenicima Hutijima, koji su "pokrenuli 18 operacija u deset dana protiv Saudijske Arabije". Soleimanijev nasljednik opravdao je svoju podršku regionalnim milicijama jer su one "sile koje se protive globalnoj aroganciji".
Za analitičara Alija Alfoneha, s Instituta arapskih zaljevskih država u Washingtonu, Qaani nije naslijedio Soleimanijevo harizmatično vodstvo i popularnost, što je Quds pretvorilo u "multinacionalnu šiitsku vojsku". Ali to nije uticalo na njegovu operativnu sposobnost: stotine šiitskih boraca iz Irana, Afganistana, Iraka, Pakistana ili Libana poginule su u borbama u Siriji kako bi podržale režim stranke Baath.
Oni takođe osiguravaju liniju opskrbe oružjem Hezbollahu na jugu Libana, fronta na sjevernoj granici Izraela. "Unatoč jezičnim i kulturnim preprekama, razne milicije pretvorene u šiitsku vojsku će izdržati", predviđa Alfoneh. Kao takvi, "oni će i dalje predstavljati značajnu prijetnju Washingtonu i njegovim regionalnim saveznicima".
Iako službeni iranski diskurs spominje Sulejmanija kao nacionalnog heroja, mnogi Iranci kritiziraju neprestani skupi doprinos njegovim saveznicima, dok pati ekonomija zemlje. Između 2012. i 2013. prema nekim informacijama, donirane su milijarde dolara za jačanje režima Bashara al Assada. U Gazi čelnici Hamasa i Islamskog džihada ne kriju da se hrane dolarima i projektilima koje isporučuje Teheran.
U posljednjem oružanom sukobu s Izraelom u maju, projektili su uspjeli dobaciti do gotovo cijele izraelske teritorije. Na službenim komemoracijama Soleimaniju u Teheranu prisustvovali su visoki predstavnici iz "osovine otpora" iz Palestine, Sirije ili Jemena.
