Prije nego što su postojale fabrike, modne kuće i savremene tkanine, ljudi su vlastitim rukama izrađivali odjeću od vlakana koja su pronalazili u prirodi. Upravo će u tu daleku prošlost, kroz zanimljivo i praktično iskustvo, zaviriti učesnici radionice "Prahistorijsko tkanje", koja će 6. avgusta biti održana u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Radionica je dio ljetnog programa muzeja namijenjenog djeci i mladima željnim istraživanja, učenja i kreativnog stvaranja. Kroz igru i praktičan rad mališani će upoznati kako je nastajao tekstil u prahistoriji, ali i zašto je upravo tkanje predstavljalo jednu od najvažnijih vještina za opstanak prvih ljudskih zajednica.

Iako su se same tkanine rijetko sačuvale do danas, arheološka istraživanja na prostoru Bosne i Hercegovine potvrđuju da su naši prahistorijski preci dobro poznavali ovu vještinu. Tokom iskopavanja pronađeni su utezi za tkalačke razboje, vretena i drugi alati koji svjedoče da se tekstil izrađivao još u neolitu. Među najznačajnijim nalazištima je Butmir kod Sarajeva, čija je kultura ostavila dragocjene tragove o svakodnevnom životu zajednica koje su prije više od šest hiljada godina živjele na ovim prostorima.

Tkanje nije bilo samo način izrade odjeće. Ono je omogućavalo izradu pokrivača, torbi, prostirki i drugih predmeta bez kojih je život bio nezamisliv. Upravo zbog toga arheolozi ovu vještinu smatraju jednim od velikih tehnoloških iskoraka prahistorijskog čovjeka, ravnopravnim razvoju keramike ili obrade kamena.

Polaznici radionice neće samo slušati priče o prošlosti, već će kroz vlastiti rad pokušati razumjeti koliko je strpljenja, preciznosti i umijeća bilo potrebno da od obične niti nastane tkanina. Na taj način historija izlazi iz muzejskih vitrina i postaje iskustvo koje se pamti.

Podsjetimo, tkanje se na području Bosne i Hercegovine nastavilo razvijati kroz ilirski, rimski i srednjovjekovni period, a dolaskom osmanskog doba postala je sastavni dio gotovo svakog domaćinstva. Sve do sredine 20. stoljeća, a u mnogim ruralnim krajevima i znatno duže, tkalački razboj bio je neizostavan dio kuće. Na njemu su žene izrađivale ćilime, ponjave, prekrivače, peškire, torbe i dijelove narodne nošnje, prenoseći znanje s generacije na generaciju. Danas je tradicionalno tkanje uglavnom sačuvano kroz rad zanatlija, kulturno-umjetničkih društava i muzeja, koji ovu drevnu vještinu čuvaju kao dio nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Ljetne radionice Zemaljskog muzeja BiH i ove godine pokazuju da raspust može biti mnogo više od zabave – može biti prilika da djeca kroz kreativnost upoznaju bogato naslijeđe Bosne i Hercegovine i otkriju kako su živjeli ljudi čije priče i danas čuvaju muzejske zbirke.