Sve dok 24. februara Vladimir Putin nije naredio invaziju na susjednu zemlju, niko nije vjerovao upozorenjima CIA-e i drugih američkih odjela za špijunažu koji su još u decembru 2021. godine shvatili da Rusija žuri napasti Ukrajinu.
Iste američke obavještajne službe sada nas uvjeravaju da stanar Kremlja pati od zdravstvenih problema te da je u aprilu bio podvrgnut operaciji raka. Također su otkrili izvoru, s kojim se konzultirao Newsweek, da je ruski čelnik izbjegao atentat u martu. Ako je istina da je Putin bolestan i da mu je život u opasnosti, unatoč tome što nitko ne zna koliko je tačno bolest ozbiljna, potrebno je analizirati šta bi se moglo dogoditi ako umre. Ko bi ga naslijedio? Hoće li među moskovskom političkom elitom izbiti haos? Bi li se Rusija okrenula autoritarnijoj državi?
Jedan od visokih dužnosnika, koje je konsultirao Newsweek, uvjerava da je "Putinova kontrola jaka, ali više nije apsolutna", te da "manipulacija unutar Kremlja nikada nije bila intenzivnija tokom njegove vladavine – svi osjećaju da je kraj blizu". Američki analitičari strahuju da će ga tok njegove bolesti dodatno izolirati od vanjskog svijeta, pa čak i aktivirati paranoični nagon koji ga čini manje sposobnim za upravljanje državom veličine Rusije.
Šezdesetdevetogodišnji Putin tek treba imenovati službenog nasljednika, a kratkoročno gledano, Mihail Mišustin, premijer, automatski bi preuzeo vlast ako vođa umre ili postane nesposoban. Taj se lik, međutim, doživljava kao marioneta i neko bez ambicija. Tri mjeseca kasnije trebali bi biti raspisani izbori. I upravo u ovoj tački bi izbili međusobni ratovi. U svim se teorijama kao njegov nasljednik pojavljuje aktualni sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev, jedan od najpouzdanijih ljudi Vladimira Putina. Njega se smatra glavnim arhitektom ukrajinske ratne strategije i čovjekom koji je uvjerio Putina da Kijevom dominiraju neonacisti. No, ne može se isključiti ni aktuelni ministar obrane Sergej Šojgu, jedan od moćnika Kremlja.
Kao što je nacistička Njemačka bila nezamisliva bez lika Hitlera, a fašistička Italija bila neizvediva bez Mussolinija, današnja Rusija ne bi izdržala bez Putina na njenom čelu, smatra historičar Alexander Motyl. “Njegov odlazak s vlasti, koji se sada može smatrati neizbježnim, stvorit će više od vakuuma moći koji će njegovi najbliži saveznici pokušati popuniti", kaže ovaj američki stručnjak, za kojeg Putinova “fizička snaga” simbolizira snagu Rusije.
Drugi stručnjaci smatraju da bi nestanak Putina gurnuo Rusiju u proces haosa i raspada koji se može usporediti s raspadom SSSR-a, ali s još većom komponentom neizvjesnosti. Ako neko od oligarha bliskih predsjedniku preuzme vlast, unutarnji ratovi mogu se pogoršati. Motyl u jednom članku tvrdi da će Putinovi saveznici "morati da ga zamijene diktatorom slične snage, harizme i popularnosti, što je vjerojatno nemoguće s obzirom na godine i neprivlačnost ovih ljudi". Druga opcija bila bi "modificirati sistem tako da je vjerojatnije da će njime vladati slabiji čovjek".
Ekonomska kriza unutar Rusije zbog međunarodnih sankcija i rat u Ukrajini dva su faktora koji bi otežali tranzicijski proces unutar Kremlja. Bitka bi se vodila između tvrdolinijaških suparnika ili onih pragmatičara koji bi se odlučili na niz reformi. Odluka o nasljedniku bila bi u rukama tzv. silovika, kruga najbližeg predsjedniku, koji čine ljudi koji su radili u oružanim snagama, ali i u obavještajnim službama i u nacionalnoj sigurnosti.
Michael Rochlitz, stručnjak za rusku politiku i profesor na Sveučilištu u Bremenu, smatra da bi siloviki "mogli odlučiti intervenirati u slučaju velike eskalacije" u ukrajinskom ratu. “Postojala bi mogućnost vojnog udara. Empirijske studije pokazuju da je od Drugog svjetskog rata dvije trećine neuspjelih diktatura završilo revolucijama u palačama, a samo jedna trećina uličnim prosvjedima. U tom smislu, vjerojatniji bi se dogodio puč. Međutim, vojska u Rusiji tradicionalno je apolitična.
