Prije nekoliko mjeseci ono što je bilo poznato kao “Putinova privatna vojska” bila je skupina plaćenika za koje je malo ko čuo. Sada je “Wagner” grupa jedan od vodećih aktera na ratištu u Ukrajini. Rusija je koristila te plaćenike kao način za raspoređivanje na mjesta gdje je bilo nezanimljivo biti službeno prisutan. Sada je ova plaćenička grupa objavila da je otvorila podružnicu u Srbiji preko lokalne organizacije pod imenom “Orly”, koju plaćenici definiraju kao svojevrsnog partnera u Srbiji, a čija će glavna uloga biti “brinuti o Rusima koji su u Beogradu”.
Vijest je prošla poprilično nezapaženo, a nije potvrđeno ni kako je ogranak ruskih plaćenika u Srbiji registriran. No, njihovo prisustvo dolazi u posebno delikatnom trenutku zbog rastućih napetosti između Kosova i Srbije, nemira u Crnoj Gori i komplikovane političke situacije u Bosni i Hercegovini.
U jeku eskalacije napetosti dolazak “Wagner” grupe u Srbiju loša je vijest za Evropu i Balkan, ali dobra vijest za Rusiju. “Stvaranje partnerstva preko 'Wagnera' je dobra ideja za Moskvu. Na taj način biste uspostavili prisutnost preko njih, što znači prisutnost u tom području i ubrzavanje vaših strategija u Srbiji i regiji”, objašnjava Ruslan Trad, glavni istraživač Atlantskog vijeća i stručnjak za operacije “Wagner” grupe.
Dezinformacijskim misijama ili čak vlastitim alatima za hibridno ratovanje Rusija može, zahvaljujući “Wagnerovim” plaćenicima, indirektno utjecati na aktuelne balkanske sukobe. Problemi s Kosovom i situacija u susjednoj Bosni i Hercegovini dobra su prilika za ispipavanje terena, dodaje Trad.
“Tokom godina zabilježeno je da je Rusija poticala sukobe na Balkanu. Pokušala je zaustaviti sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije, također je zainteresirana za izazivanje nestabilnosti kako bi poslala poruku da je Zapad nije uspio u svojim projektima na Balkanu”, kaže politolog Florian Bieber.
Koincidira da se uporedo s dolaskom “Wagnera” u Srbiju bilježi rast broja dezinformacija, glasina ili lažnih vijesti koje zaoštravaju situaciju na Kosovu i drugim susjednim zemljama Srbije i vrlo je vjerovatno da će se ovaj hibridni sukob – u kojem se kombinuju nekonvencionalni napadi poput dezinformiranja ili instrumentalizacije ekonomije kako bi se destabilizirala regija – nastaviti. Stoga je tu ključna uloga EU koja je voljna aktivnije se angažirati na Balkanu.
Jedan od tih poteza jeste i dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, zemlji koja je preživjela krvavu Agresiju nakon raspada Jugoslavije i koja je također u fokusu Rusije. Odnosi Vladimira Putina i Milorada Dodika dokaz su crne sjenke Kremlja na ovim prostorima i Putinove strategiju stjecanja utjecaja na vratima Evrope. /D. H./
