Ukrajinski upad na rusku teritoriju približio je stvarnost rata i njegove neizvjesne posljedice građanima Rusije. Međutim, u javnosti se predsjednik Vladimir Putin ponaša kao da su te borbe sporedan događaj. Umjesto da ode na front i pokaže solidarnost sa svojim sugrađanima u pogođenim regijama (pogranične regije Kursk, Bryansk i Belgorod), Putin, vrhovni zapovjednik ruskih oružanih snaga, otputovao je prošle sedmice na Kavkaz. Tamo se prisjetio starih događaja – terorističkog napada na školu u Beslanu u Sjevernoj Osetiji 1. septembra 2004. – i potvrdio svoje prijateljstvo s Ramzanom Kadirovim, vrhovnim vođom nepotističkog i arhaičnog režima koji je u Čečeniji postavila Moskva nakon dva rata protiv lokalnih pokreta za neovisnost.
Putin odbija upotrijebiti riječ "rat" za opis sukoba s Ukrajinom, a one koji koriste taj izraz u Rusiji sudovi mogu biti osuđeni na zatvorske kazne. Na sastancima s vojnim i civilnim zvaničnicima šestog augusta, Putin je ukrajinski upad označio "još jednom velikom provokacijom" i "događajima u regiji Kursk".
Službena ruska terminologija razdvojila je događaje jednog rata u dvije kategorije: borbe na ruskom teritoriju su "Antiteroristička operacija", a ruska invazija na Ukrajinu je "Specijalna vojna operacija (SMO)". Osim što fragmentira i umanjuje percepciju sukoba, ta igra omogućuje i izbjegavanje formalnih zahtjeva koje bi “rat” nametao statusu zarobljenika i pravilima ratne igre, naprimjer, Rusija danas može tretirati borce za Ukrajinu kao obične kriminalce.
Putin je 20. augusta posjetio Beslan, poprište terorističkog napada u septembru 2004. u kojem su poginule 334 osobe (od toga 186 djece). Tamo je obišao napadnutu školu, groblje na kojem su pokopane žrtve te se sastao sa predstavnicima udruženja majki.
Putin je 2004. u Beslanu rekao da borba protiv terorizma treba biti “zajednička zadaća cijele države” za koju treba mobilizirati “sve resurse” i koristiti međunarodnu saradnju. U to vrijeme ruska solidarnost još nije bila ugašena nakon napada na tornjeve blizance u New Yorku 11. septembra 2001. Sada je raspoloženje drugačije. “Dobro znamo da ne samo da su iz inozemstva pokušali opravdati ovaj užasni zločin (masakr u Beslanu), već su i moralno, politički, informativno, finansijski i vojno pomogli teroristima”, rekao je ruski predsjednik u Beslanu kao da je zaboravio da je brutalni napad na školu izazvao gromoglasnu i široku međunarodnu osudu te brojne emotivne geste solidarnosti diljem svijeta.
Beslan je Putinu poslužio kao paralela između terorističkog napada 2004. i ukrajinskog prodora u Rusiju. “Naši protivnici i neprijatelji (...) nastavljaju s pokušajima destabilizacije naše zemlje. Ovo je očito. I baš kao što se borimo protiv terorista, danas se moramo boriti protiv onih koji čine zločine u regijama Kursk, Donbas i Novorossiya (ruski historijsko-administrativni koncept istočnih i južnih regija Ukrajine u Ruskom Carstvu). I kao što smo ostvarili svoje ciljeve u borbi protiv terorizma, ostvarit ćemo te ciljeve i u ovom smjeru, u borbi protiv neonacista, a zločince ćemo svakako kazniti”, rekao je gazda Kremlja.
Putin je 2004. godine, pod izgovorom da želi ojačati zakonodavstvo za borbu protiv terorizma, zamijenio do tada važeći sistem izbora pokrajinskih guvernera sistemom na temelju vlastitog imenovanja. Nije bilo naznaka da je izborni status guvernera na bilo koji način uticao na prevenciju ili posljedice napada, ali Putin je iskoristio napad na školu kako bi ostvario veću kontrolu nad ruskim političkim sistemom.
U Čečeniji je Putin izrazio podršku Ramzanu Kadirovu, vođi patrijarhalnog i autoritarnog režima koji pravnu samovolju koja vlada u Rusiji dovodi do krajnosti. U čečenskom gradu Gudermesu, na univerzitetu osnovanom za obuku jurišnih trupa, Putin je s platforme pljeskao Ademu Kadirovu, Ramzanovom sinu. Adem, koji sa 16 godina već vodi očevu sigurnosnu službu, za ruskog je vođu održao demonstraciju gađanja mete iz mitraljeza.
Godine 2023. isti je tinejdžer nogama i šakama udario Nikitu Žurabela, 19-godišnjeg Rusa optuženog za spaljivanje Kur'ana. Napad se dogodio u istražnom zatvoru u Čečeniji u koji je zatvorenik, bespomoćan pred svojim razmaženim napadačem, prebačen iz ruske pokrajine Volgograd, gdje se spaljivanje dogodilo, po nalogu šefa ruske istražne službe Aleksandra Bastrikina kako bi mu sudili uvrijeđeni muslimani. Niko od zvaničnika koji su bili u Ademovoj pratnji nije pokušao zaustaviti gadno premlaćivanje, koje je snimljeno na videu.
Dječak je odlikovan kao "heroj Čečenije", a hvalili su ga njegov otac i drugi čelnici ruskih teritorija s muslimanskom većinom. Situacija je bila skandalozna za visoke zvaničnike ruskog pravosuđa, no oni su kukavički šutjeli. Pokušaji da se zatvorenik izvuče iz Čečenije i premjesti "na sigurnije mjesto" bili su neuspješni, rekla je El Paisu Eva Merkačeva, članica Predsjedničkog vijeća za ljudska prava Rusije.
U informacijama o Putinovoj posjeti Čečeniji (prvoj službenoj u 13 godina) objavljenom na službenim stranicama Kremlja, predsjednik nije prikazan kako plješće Ademu Kadirovu niti ljubi primjerak Kur'ana tokom inauguracije džamije, obje slike zapravo su se proširile samo na društvenim mrežama.
U zamjenu za lojalnost, Putin je dopustio Kadirovu da ima vlastitu vojsku. Prema web stranici Kremlja, čečenski čelnik je podsjetio Putina da njegova republika aktivno sudjeluje u Specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini. “Od samog početka poslali smo više od 47.000 boraca u zonu SMO, uključujući oko 19.000 dobrovoljaca”, rekao je. "Formirali smo rezervu od nekoliko desetaka hiljada obučenih i opremljenih boraca, spremnih za odlazak u zonu SMO na vašu zapovijed", naglasio je kavkaski čelnik šefu države. Dodao je: “Nećemo vas iznevjeriti […] Spremni smo izvršiti svaku naredbu koju nam date.” El Pais
